Upitali smo psihologinju: Što učiniti tijekom izolacije ako ste žrtva obiteljskog nasilja i kako svi mi ostali možemo pomoći žrtvama?

Globalna epidemija COVID-19 nesumnjivo je promijenila naše živote. Diljem svijeta, ljudi su prisiljeni zatvoriti se u svoje domove ne bi li time pomogli u borbi protiv koronavirusa i zaštitili sebe i svoje bližnje. No, dok izolacija jednima spašava živote, drugima ih otežava. Izolacija, društveno distanciranje, ograničavanje kretanja i razne mjere restrikcije stvaraju izrazito “plodno tlo” za obiteljsko nasilje. Izvještaji iz Kine tako već otkrivaju “trostruko povećanje” obiteljskog nasilja u veljači u odnosu na isto vrijeme prošle godine, a brojke u stopu prate i Francuska te SAD, dok su apele za pomoć u ovoj situaciji već uputili brojni servisi i skloništa za žrtve obiteljskog nasilja koji ne mogu zadovoljiti sve zahtjeve koje trenutačno dobivaju. 

S obzirom na to da, prema izvještaju WHO-a, jedna od tri žene tijekom života doživi jedan oblik fizičkog ili seksualnog nasilja, i to najčešće od bliskog partnera, što ovaj problem čini globalnom “tihom epidemijom”, jasno je kako novi podaci ne idu u korist nikome, a ponajmanje ženama. Zatvorene u četiri zida s nasilnikom, žene se sada nalaze u zamci iz koje je još teže izaći nego prije.

Kompanija Avon prepoznala je ovu tešku situaciju te je obvezivanjem na donaciju od milijun američkih dolara odlučila pomoći servisima za pomoć žrtvama obiteljskog nasilja, dok kampanjom #IsolatedNotAlone želi skrenuti prijeko potrebnu pažnju na ovu “tihu epidemiju” te tako pomoći ženama žrtvama obiteljskog nasilja potaknutog izolacijom tijekom epidemije COVID-19. 

#IsolatedNotAlone se tako pridružuje #SpeakOut projektu nastalom u sklopu suradnje Avona i časopisa Ljepota&zdravlje, dio koje je i donacija od 50.000 kuna radu Udruge Brod i njihovom skloništu. U ovoj je novonastaloj situaciji upravo potreba otvorenog razgovora i podrške dobila na značaju, stoga još snažnije i ujedinjenije koračamo prema cilju naše #SpeakOut inicijative – a to je osvještavanje nasilja nad ženama i načina na koje možemo pomoći.

Kako konkretno pomoći ženama žrtvama nasilja u izolaciji?

Kako bismo pomogli ženama koje se upravo suočavaju s nasiljem i informirali sve ostale o tome što napraviti u situaciji kada u svom susjedstvu svjedočimo nekom obliku nasilja, razgovarali smo s psihologinjom Silvijom Jakovljević iz Udruge Brod koja nam je dala konkretne savjete. 

“Ostanite u kontaktu s bliskim osobama – rodbinom, prijateljicama, poznanicama, susjedama… Podijelite s njima onoliko koliko vam je ugodno; ako niste spremne, ne morate im ispričati sve što se događa. Ipak, očuvajte odnos, pošaljite smiješnu fotografiju s interneta, podijelite nešto lijepo što vam se događa. Važno je znati da imamo nekoga tko nas sluša, tko se s nama smije i tko nam pomaže da se osjećamo manje usamljeno. Osobito u nasilnim odnosima važno je zadržati tzv. socijalnu mrežu, krug osoba koje će nam pomoći. Osim toga, važno je zadržati svijest o sebi kao osobi izvan nasilne veze. Vi niste žrtva nasilja. Vi ste prijateljica koja zna saslušati, sestra koja daje dobre savjete, teta koja peče odlične kolače, kolegica koja uvijek ima dobru ideju. Vi ste duhovita, pronicljiva, spretna i brižna osoba, i prije svega – vrijedno ljudsko biće”, naglasila je psihologinja. 

Evo još jednog podsjetnika koji nam svima ponekad dobro dođe. Važno je znati da:

NISTE SAMI – iako on želi da to mislite. Nasilnik često izolira svoju žrtvu – isprva pod krinkom brige i zaljubljenosti, kasnije omalovažavanjem i vrijeđanjem – uvjeravajući je da je on jedini na koga se ona može osloniti i da, osim njega, nema bliskih osoba koje će joj pomoći. To nije istina. Sjetite se kome ste sve dragocjeni.

NISTE KRIVI – za nasilje ne postoji opravdanje. Svaka odrasla osoba odgovorna je za svoje postupke i nijedan oblik nasilja ne može se opravdati ponašanjem žrtve. Uvriježeno je mišljenje da nasilnik “izgubi kontrolu”, ali većina osoba na raspolaganju ima mnoštvo reakcija na nečije ponašanje i u svakom trenutku odabiru onu koju smatraju najprimjerenijom. Nasilje je odabir nasilnika.

“Možda ćete pomisliti da vas nitko ne razumije ili da vam nitko neće povjerovati. Možda će u vašoj okolini biti onih koji misle da pretjerujete i da ste ‘ludi’, ali željeti život bez nasilja posve je normalno. Osim toga, posve je normalno bojati se, ne znati kako prekinuti taj uvijek isti začarani krug nasilja koji se iznova i iznova ponavlja. Iako se žrtvama često predbacuje da su predugo ostale u nasilničkom odnosu, otići od nasilnika nije jednostavno”, objašnjava psihologinja.

Konkretni koraci koje možete poduzeti protiv nasilja u izolaciji

Donosimo nekoliko savjeta i resursa koji bi vam mogli pomoći:

• Prepoznajte znakove. Nasilje se događa u ciklusima i prije eskalacije obično postoji period rasta napetosti koji većina osoba u nasilnim vezama nauči prepoznati kako bi “stišale” i smirile situaciju. Pripremite nekoliko vjerodostojnih razloga zbog kojih morate napustiti kuću (čak i noću ili preko vikenda).
• Razmislite o potencijalno opasnim dijelovima kuće ili stana – skučeni prostori, prostorije u kojima se nalazi vatreno i/ili hladno oružje i sl. – i izbjegavajte ih ako dođe do eskalacije. Zadržavajte se u prostorijama blizu ulaznih vrata ili prozora koji gledaju na ulicu.
• Ako bliska osoba zna u kakvoj se situaciji nalazite, dogovorite “tajnu riječ” koju možete koristiti kao poziv u pomoć bez izazivanja sumnji i povećanja rizika od nasilja. 
• U slučaju akutne opasnosti, nazovite 112. 
• Udruga UZOR u Rijeci ima besplatan broj za pomoć žrtvama – 0800 333883. Obavezno zapamtite napamet taj broj jer nikad ne znate kad će zatrebati!  
• U slučaju da morate pobjeći, neupadljivo pripremite osnovne stvari koje bi vam mogle zatrebati – osobne dokumente (svoje i od djece), novac i lijekove koje koristite. 

Udruga Brod, grupa za ženska ljudska prava

“U ovom trenutku borbe s koronavirusom, pokazuje se pojačana potreba žrtava i kontakti s udrugom. Imamo otvorene dežurne telefone, web i mail adresu te je u vremenu od 10 do 14 sati jedna djelatnica svakodnevno pisutna u prostorijama udruge. Smještanje u Sklonište također funkcionira. Žene žrtva nasilja koje trebaju hitni smještaj u Sklonište mogu nazvati udrugu Brod, policiju ili 112. Također, na mjestima gdje je veća frekvencija žena pri potrebnim izlascima, ostavljamo letke s kontaktima Skloništa, kako bi žene žrtve nasilja na taj način došle do informacije”, rekla nam je Anamarija Matanović, projektna koordinatorica udruge Brod.

035 449-180 – udruga Brod (u vremenu od 10 do 14 sati)
091 5890458 – mobitel/Viber – dežurni broj, dostupan 24/7
098 550191 – mobitel/Viber – dežurni broj pravnog savjetovanja, dostupan 24/7

www.udruga-brod.hr
Mail: [email protected]

Foto: PR