Osjećaj nemira, nespokoja, brige ili bezrazložnog straha, kao i napadaji panike, uz fizičke tegobe poput drhtavice, gubitka daha, ubrzanog rada srca, vrtoglavice, preznojavanja, vlaženja ruku, napetosti mišića, intenzivnog umora i problema sa spavanjem (nesanica, rano buđenje, jutarnji umor), glavni su simptomi anksioznosti.
Osobe koje pate od anksioznosti pretjerano brinu zbog svega, teško uspostavljaju odnose s ljudima i ne snalaze se u emotivnim vezama. Također, izraženi su razdražljivost, stalno prisutan strah da će se nešto loše dogoditi, loša koncentracija, osjećaj “ispranog” mozga.
Anksiozne osobe dosta toga mogu i same učiniti kako bi olakšale tegobe i izborile se s ovim poremećajem:
Topla kupka jedno je od najdjelotvornijih sredstava za ublažavanje anksioznosti, a njezin učinak pojačat će se ako se u vodu doda nekoliko kapi eteričnog ulja lavande.
Dišite polako i duboko – sjednite, stavite jednu ruku preko trbuha i polako udišite tako da vam se trbuh podiže pod rukom ali da se ramena ne odižu. Zadržite dah 4-5 sekundi, zatim jako polako izdahnite. Postupak ponavljajte sve dok ne osjetite smirenje.
Popijte šalicu toplog mlijeka prije spavanja, jer sadrži triptofan, aminokiselinu koja potiče proizvodnju serotonina – hormona dobrog raspoloženja.
Smanjite unos napitaka koji sadrže visoki postotak kofeina (kava, čaj, Coca-Cola) jer su istraživanja pokazala da su osobe koje pate od anksioznosti posebno osjetljive na ovu tvar. Također, izbjegavajte alkohol, usprkos tome što u početku ublažava anksioznost, jer kada ispari iz organizma, može pojačati osjećaj tjeskobe i napadaje panike.
Šećite najmanje pola sata dnevno jer se na taj način potiče oslobađanje endorfina, kemijskih spojeva koji su odgovorni za dobro raspoloženje.
Svakodnevno uzimajte kompleks vitamina B koji će pomoći organizmu da se izbori sa stresom i potaknuti proizvodnju serotonina.
Izbjegavajte masnu i konzerviranu hranu, a što češće konzumirajte namirnice bogate omega-3 masnim kiselinama koje čuvaju živčani sustav.
Upražnjavajte tehnike relakasacije, kao što su vizualizacija, meditacija i joga koje dokazano ublažavaju anksioznost.
Detaljno se informirajte o svojoj bolesti i ne ustručavajte se posjetiti pshoterapeuta koji će otkriti što je njezin uzrok i odrediti odgovarajuću terapiju.
Potražite podršku obitelji, partnera i prijatelja, jer je to važan dio terapije anksioznosti.
Pokušajte što manje razmišljati o prošlosti i usredotočite se na sadašnjost, jer stalnim vraćanjem na prošle događaje samo produbljujete anksioznost. Ako ne izađete iz tog “začaranog kruga”, lako možete upasti u depresiju.
Držite se propisane terapije i ne prekidajte uzimanje lijekova bez odobrenja liječnika.
Družite se što više i ne dozvolite da vas brige odvoje od dragih ljudi.
