3 rana znaka demencije koji mogu biti otkriveni već u ranim 20-ima

Alzheimerova bolest je progresivni neurološki poremećaj koji često vodi ka demenciji, a ako ste ikada doživjeli u bliskom okruženju nekoga s tom bolešću, i sami znate koliko teško može biti.

Većinom utječe na ljude u 60-ima ili starije, no najnovija istraživanja pokazuju da postoje faktori rizika koji se mogu uočiti u ranim 20-ima. Istraživanje je objavila Svjetska zaklada za borbu protiv Alzheimera (AAIC) i otkriveno je da zdravlje srca, indeks tjelesne mase i kvaliteta edukacije mogu utjecati na naš mozak i pomoći uočiti rane znakove demencije. Također, dokazano je da zbog gore navedenih faktora Afroamerikanci imaju dvostruko veću šansu razviti demenciju od bijelaca. Edukacijom djece o zdravijim životnim navikama, vježbanjem i zdravom prehranu, možemo reducirati rizik od ova tri navedena faktora koja na kraju potencijalno mogu dovesti do demencije. Nikad nije prerano poduzeti mjere opreza.

Zdravlje srca
U studiji o zdravom starenju kod Afroamerikanaca (STAR), znanstvenici su doznali da adolescent, mlađi odrasli i muškarci i žene srednjih godina s dva ili više rizičnih srčanih faktora, skloniji su razviti demenciju kasnije u životu. Testiranje su temeljili na pamćenju i funkcionalnim testovima, a rezultati su ostali jednaki bez obzira na dob i spol. Dokazano je i da su Afroamerikanci skloniji srčanim i moždanim oboljenjima više od bilo koje druge rasne ili etničke skupine.

Indeks tjelesne mase
Nakon analiziranja dviju različitih studija provedenih na oko 5 000 odraslih osoba, oni s visokim indeksom tjelesne mase u ranim godinama (20 – 49 god.), lakše će razviti demenciju u budućnosti. Žene s visokim indeksom tjelesne mase imaju dvostruke šanse oboljeti od demencije, a muškarci s visokim indeksom tjelesne mase dva i pol puta više šanse za oboljenjem od demencije, od onih s optimalnim indeksom tjelesne mase. (Veći indeks tjelesne mase u kasnijim godinama nije povezan s rizikom od demencije).

Kvaliteta edukacije
Ovo istraživanje provedeno je na grupi od 2.400 crnaca i bijelaca (65+ godina) koji su se školovali u SAD-u. Kako bi ovo istraživanje bilo vjerodostojno, istraživači su morali odrediti neke faktore, pa su gledali na godine obaveznog školovanja, minimalni prosjek godina djece koja su odustala od škole, koliko su se dugo školovali, koliko su bili redoviti na nastavi i imali učenik – professor konzultacije. Sudionici koji su imali nižu razinu znanja dokazano su brže izgubili pamćenje i vokabular u starijim danima. Neovisno o rasi, oni sa slabijom razinom znanja imaju veću sposobnost u kasnijoj dobi razviti demenciju, a oni koji dobiju bolju edukaciju na početku svog školovanja, imaju veću šansu da će nastaviti školovanje i kasnije tijekom života.

Foto: Unsplash