Zagrebačko psihološko društvo podijelilo savjete za umirivanje nakon traumatičnog događaja
Stravični događaj koji se odvio u zagrebačkom kvartu Prečko šokirao je Hrvatsku. Nezamislivo je uopće pomisliti kako se osjećaju djeca i roditelji,...
Ljudi često u usputnom razgovoru kolokvijalno koriste riječ psihopat, kako bi ukratko opisali osobu čije ponašanje prkosi društvenim normama i konvencionalnom shvaćanju ispravnog i pogrešnog, rekla je terapeutkinja Tribeca klinike na Manhattanu, Kelly Scott, a kaže i da iz kliničke perspektive, riječ ‘psihopat’ ne znači ništa.
Scott je objasnila kako bi ‘najbliža dijagnoza’ koja odražava stereotipni prikaz psihopata mogla biti ‘antisocijalni poremećaj ličnosti’ (ASPD). Prema klinici Mayo, ASPD je mentalni poremećaj zbog kojeg ljudi nemaju nikakav osjećaj za ispravno i pogrešno (odnosno ne vide razliku), nemaju ni empatiju, ali zato ne osjećaju ni ‘blagostanje’ ili sreću kako to osjećaju drugi ljudi.
Iako ljudi s ASPD-om pokazuju čak i nezdravo ponašanje i veza s njima može biti toksična, vrlo su karizmatični, a dobro i ‘glume’ empatiju – jer ne mogu reći da je ne osjećaju.
Evo što po njoj mogu biti četiri najočitija i najčešća ponašanja i osobine koje vam mogu pokazati da ste u vezi sa psihopatom – ili s nekim s ASPD poremećajem ili sindromom.
Prema Klinici Mayo, jedan od glavnih simptoma ASPD-a je nedostatak morala i empatije. Gledaju uglavnom na svoju korist (jer o drugima ni ne mogu brinuti) pa će s lakoćom drugima nanijeti veliku štetu – bilo financijski, emocionalno ili čak i fizički, ako to znači da će oni iz toga nešto dobiti.
Ljudi s ASPD-om djeluju isključivo u svrhu osobne koristi, što može značiti iskorištavanje ljudi koji ih okružuju, čak i ako ih smatraju bliskim i voljenima osobama, ili ako je riječ o obitelji, napominje Scott.
Zato često manipuliraju s drugima, lažu ih ili potkradaju, a partneru će isto ‘bez problema’ naštetiti – što može kasnije u vezi kulminirati i sa mnogo višom razinom zlostavljanja.
Psihopate se jako često u medijima prikazuje kako nekog fizički ranjavaju ili npr. slijede da bi ga ubili. I premda psihopati odnosno ljudi s ASPD-om itekako mogu biti nasilni, jer kroz nasilje pokušavaju potisnuti svoj nedostatak empatije, oni su često nenasilni pojedinci s kojima je više teško svakodnevno ‘izlaziti na kraj’, nego što ih se treba bojati.
Nedostatak empatije može se manifestirati i na suptilnije načine – kaže Scott i objašnjava kako ne treba nekoga ubiti da se može reći kako imate neku od te dvije dijagnoze. Ta se, ‘psihopatska’ crta može očitovati i u npr. roditeljstvu – priča ona – kad roditelj svoje dijete ili djecu koristi da zadovolji vlastite sebične potrebe, a da pritom uopće ne misli o tome kakvu štetu radi djetetu.
Bitno je naglasiti kako nije lako kod nekog primijetiti simptome ASPD-a, jer ljudi s tim sindromom ili poremećajem mogu biti nevjerojatno šarmantni. Empatiju s lakoćom mogu odglumiti kad shvaćaju da je trebaju pokazati, ali ne mogu jer ne osjećaju ništa.
Tad rade ono što su vidjeli i doslovno odglume suosjećajnost. I to uglavnom uvjerljivo.
Odlika ASPD-a je ta što ljudi ne znaju da su u kontaktu sa stvarno opasnom osobom – jer su gotovo svi s tom i sličnim dijagnozama prije svega šarmantni, često i jako inteligentni pa i iznimno zanimljivi, a ono što ne shvaćaju u međuljudskim odnosima će zainteresirano promatrati – pa će ostaviti i dojam brige za druge.
Foto: Unsplash