Zagrebačko psihološko društvo podijelilo savjete za umirivanje nakon traumatičnog događaja
Stravični događaj koji se odvio u Prečkom šokirao je Hrvatsku. Nezamislivo je uopće pomisliti kako se osjećaju djeca i roditelji, kao i djelatnici ...
Stalna briga i napetost itekako mogu remetiti svakodnevnu rutinu, a neke navike samo pogoršavaju ove simptome
Ako ne obraćamo pažnju, anksioznost nam može preuzeti um te negativno utjecati na naše emocije i ponašanje.
Ali dobra vijest je ta da možemo preuzeti kontrolu. Bilo da patite od anksioznog poremećaja ili imate povremene epizode tjeskobe, postoje načini kako možete umanjiti simptome, i o tome smo vam već pisali. Ali, prije toga, moramo izbjegavati navike koje utječu na povećanje napetosti. (Pročitajte: Postpandemijska anksioznost – kako riješiti takav problem?)
Analiziranje svake sitnice
U pitanju je kognitivna šablona stalnog razmišljanja o situaciji, bez poduzimanja određenih akcija. Pretjerano analiziranje je najčešći simptom anksioznosti. Umjesto da analizirate svaki korak, zapitajte se možete li nešto napraviti po pitanju problema. Ako ne možete, važno je da naučite kako tolerirati nesigurnost. Ovo će vam pomoći da ne gubite vrijeme na stvari koje ne možete kontrolirati.
Stalno provjeravanje telefona
Gotovo svatko se bori s balansiranjem privatnog i poslovnog života. Danas je to posebno teško jer imamo pametne telefone koji su uz nas 24 sata dnevno. Stoga isplanirajte dan tako da napravite pauzu od telefona. Postavite granice. Kad nije radno vrijeme, nemojte stalno provjeravati mailove i poruke. (Pročitajte: Kako se odvojiti (i odmoriti) od mobitela i računala?)
Društvene mreže
Provjeravanje društvenih mreža postala nam je navika. Osim toga što praćenjem često nerealnih sadržaja gubimo samopouzdanje, društvene mreže nas čine manje produktivnima, što dalje utječe na povećanje anksioznih misli.
Preskačete vježbanje
Dovoljno kvalitetnog sna, zdrava prehrana i redovita fizička aktivnost dobri su i za fizičko i za mentalno zdravlje. Istraživanja su pokazala da vježbanje utječe na lučenje hormona sreće koji ublažavaju stres i anksioznost. Stoga, nemojte preskakati treninge i više vremena provodite u pokretu (šetanje, plivanje, vožnja bicikla).
Provodite dosta vremena sami
Izolacija može i te kako pogoršati simptome anksioznosti. Povežite se opet s obitelji i prijateljima te slobodno vrijeme provodite s najvoljenijima. Isto tako, možete i volontirati. Usamljenost može dovesti i do puno ozbiljnijih bolesti, kao što je depresija.
(Pročitajte: Tri vizualizacije pomoću kojih ćete smanjiti anksioznost i negativnost iz života)
Tekst: Aleksandra Dudvarski, lepotaizdravlje.rs
Foto: Jill Burrow/Pexels