Joga za srce, kralježnicu i lijep ten!

Opsežne ankete, koje se sustavno već 15 godina provode u zagrebačkom Medical Yoga Centru,  nedvojbeno ukazuju na glavne aspekte zdravstvenog i terapijskog djelovanja programa joge ovoga Centra, no ti su rezultati potpuno komplementarni spoznajama znanstvenih istraživanja o jogi koja se već desetljećima provode širom svijeta.

Među najizrazitija djelovanja joge ubrajaju se djelovanja na kralješnicu, cirkulaciju, srčanožilni sustav i posebno krvni tlak, no isto tako i na „manje važne“ aspekte zdravlja i tijela, poput mršavljenja, tena, i sl.

Za kralježnicu bez bolova

„Mladost se mjeri elastičnošću kralježnice“. Ova poznata jogijska izreka možda najbolje odražava suštinu važnosti koju vježbe za kralježnicu imaju u održavanju i unaprjeđenju zdravlja i dugovječnosti.

Stoga je i niz vježbi joge usmjeren na jačanje muskulature koja drži upravo ovaj dio kralježnice.

Prije rođenja i u prvim godinama života diskovi kralježnice prehranjuju se putem krvnih žila. Nakon četvrte godine života te krvne žile zakržljaju i nestanu, a nakon toga međukralježni se disk prehranjuje samo difuzijom, pri čemu je vrlo važno kako se opterećuje disk pri različitim položajima tijela. Izgradnja i razgradnja građevnih elemenata diska u normalnim su prilikama uravnotežene. Slabo opskrbljene stanice diska stvaraju slabu osnovnu tvar te vlakna loše kvalitete i u premaloj količini.

Jasno je, dakle, koliko umjerene vježbe joge s ravnomjernim smjenama opterećenja i rasterećenja mogu blagotvorno djelovati na zdravlje diskova, a time i kompletne kralježnice.

Cirkulacija

Kad se u običnom govoru spominje „loša cirkulacija“, onda se često misli na neke posve nebitne tegobe poput, recimo, hladnih nogu ili prstiju ruke. No, problem cirkulacije puno je širi i ozbiljniji ako se radi o onoj vitalno važnoj cirkulaciji kojom se osigurava dotok krvi u sve stanice našega tijela, posebno u mišiće kralježnice, te vitalne unutrašnje organe. Zakaže li ta cirkulacija, posljedice su puno ozbiljnije nego kod „hladnih nogu“.
Joga barem polovicu svojih brojnih zdravstveno-terapijskih djelovanja ima zahvaliti poboljšanoj cirkulaciji; u mišićima i unutrašnjim organima podjednako.

Kod čovjeka, za razliku od životinja, cirkulacija je „okomita“, i gravitacija pri tome ima iznimnu ulogu. Ispod razine srca time je prije svega pogođen krvotok vena. Naime, da bi se venozna krv vratila u srce i pluća, mora savladati silu teže, upravo zbog mišićnih stezanja koja komprimirajući vene vraćaju krv prema srcu, pri čemu zalisci služe kao ventili u jednom smjeru, sprječavajući cijelo otjecanje prema natrag. To je rješenje zadovoljavajuće za običnog čovjeka koji, da bi postojao, mora istrošiti svoje mišiće, ali za intelektualca, koji odviše sjedi, stezanja mišića su nedovoljna da bi osigurala venama normalnu brzinu protoka krvi, što uzrokuje akumulaciju venozne krvi u nogama, osobito u trbuhu, gdje krv miruje u organima, i kvari njihov normalan rad. Za tu kategoriju ljudi dodatna je fizička aktivnost od presudnog značaja za zdravlje.

Brige slabe srce

Zanimljivo je da su prije nekoliko tisuća godina jogiji konstatirali i zabilježili u drevnim spisima jednostavnu zakonitost: „Brige slabe srce“.

Prošla su stoljeća prije negoli je zapadna znanost, posebno zahvaljujući britanskim istraživačima s kraja prošlog stoljeća, potvrdila ovu jogijsku istinu, ali joj je dala nešto egzaktniju i manje poetičnu formulaciju. Znanstvena su istraživanja, naime, pokazala da stanja nervoze, anksioznosti, briga i strepnji slabe dotok krvi u srčani mišić, čime se bitno umanjuje njegova učinkovitost.

Brojne jogijske tehnike opuštanja usmjerene su upravo na to da smanje duševnu napetost, a mnoga praktična učenja o moralu, etici i praktičnom djelovanju u svakodnevnim situacijama u velikoj mjeri otklanjaju pojavu briga i napetosti. Odavno je već poznato, nadalje, da očaj i beznađe povećavaju rizik od srčanog napada i raka pa tako skraćuju život. Radost i ispunjenje čine nas zdravima i produžuju život.

Suvremeni smjerovi i škole joge ne bez razloga sve više njeguju ogranak sustava koji bismo mogli nazvati „Cardio yoga“ (baš kao što je logičan nastanak i „Cardio fitnessa“). Pokazalo se, naime, da je sve veći broj ljudi koji bi se željeli baviti jogom, ali kojima određene srčane smetnje onemogućavaju vježbanje u punom sastavu jogijskih asana (vježbi). Upravo za tu kategoriju ljudi „cardio yoga“ je idealno rješenje.

Jogom protiv visokog tlaka

Uzroci poremećaja tlaka mogu biti doista raznorodni; od bolesti bubrega i pretjerane konzumacije soli, pa do “patološke želje za osvetom” kako je to u jednoj studiji konstatirao američki časopis “Life”. Drevna indijska joga već tisućama godina dobro poznaje i fiziološke uzroke, ali i moguće načine borbe protiv hipertenzije.
Jedan od velikih učitelja joge, koji je dao izuzetno vrijedan doprinos izučavanju mogućnosti koje joga pruža u terapiji povišenog krvnog tlaka jest vođa čuvene Biharske škole joge (Monghir, Indija), dr. Swami Shankardevananda Sarasvati. Zanimljivo je stajalište dr. Sarsvatija glede glavnih uzroka povišenja krvnog tlaka. Zapadna znanost, kad je o tome riječ, uglavnom postavlja sljedeću lepezu mogućih uzroka: 1. bubrezi, 2. endokrine žlijezde, 3. naslijeđe, 4. ateroskleroza, 5. stresovi, 7. prekomjerne količine kuhinjske soli u prehrani, 8. pretilost, 9. dijabetes, 10. pušenje itd.

Ohrabrujuće zvuče rezultati niza istraživanja koja pokazuju da je joga izvanredno učinkovita kad je visoki tlak u pitanju. Ne samo zato što raspolaže nizom vježbi koje snižavaju tla, nego, primjerice, i zbog pravila zdravog života (posebno prehrane) čije pridržavanje osigurava život s minimalnim izgledima za pojavu hipertenzije.

Bolne mjesečnice nisu nešto neizbježno

Spasonosno rješenje je i u ovom slučaju – zdrav život u skladu sa zakonitostima prirode. Koje su to zakonitosti?

Možda je lakše shvatiti koje NISU. Na primjer, forsirani radni dan u jurećem tempu s bezbroj stresova sasvim sigurno nije ono što bismo nazvali „prirodnim“ i zdravim za organizam. Gutanje kojekakvih tableta ili stimulansa također. O duhanu da i ne govorimo. Jogiji će ovdje dodati i pretjerani seks usmjeren prije svega na tjelesna zadovoljstva bez duboke duhovne komponente, no to su već teme za neku drugu raspravu.
U svakom slučaju, žena koja vodi umjeren i miran život, koja ne rasipa svoju energiju, ne iscrpljuje se u stresovima, koja dovoljno spava, zdravo se hrani i poštuje ritmove nužnog odmora, u velikoj će mjeri smanjiti vjerojatnost bolnih mjesečnica. Jogiji posebno savjetuju odmor u „onim danima“. U drevnoj Indiji žena je u danima mjesečnice bila oslobođena teških poslova. Pa čak je i shvaćanje, koje je vladalo u nekim primitivnim krajevima – kako je žena tijekom ciklusa „prljava“ i kako je treba #izolirati“, u suštini pomagala ženi da upravo u tim danima ostvari mir, samoću i nužan odmor.
Nije loše o tome razmisliti i u suvremenom okruženju današnjeg tempa života.
Žene koje tijekom mjeseca paze na pravilnost svoje prehrane, sna, mira i tjelesnog kretanja, primijetit će puno manje PMS simptoma. Vjerojatnost pojave menstrualnih grčeva, povraćanja, proljeva i/ili snažnog iscjetka za vrijeme mjesečnice uvijek je veća ako vaše tijelo treba snažnije pročišćavanje, kojim bi se oslobodilo prevelike količine unutrašnje (fizičke i duševne) nečistoće.

Prirodno do savršenoga tena

Osobe, muške i ženske podjednako, koje pate zbog lošeg tena i koje su katkad bezuspješno pokušale na desetke „spasonosnih tretmana“, teško će prihvatiti jogijsku istinu da je savršen ten nešto najprirodnije na svakoj osobi, posebno na ženi. Umjesto puno teoretiziranja, evo niza praktičnih savjeta za zdrav život i svakodnevno postupanje, koji će vam pomoći da očistite svoje tijelo od otrova i svega onoga što se manifestira nečistim tenom. Jer, kažu jogiji, „prljavština našeg lica nije ništa drugo nego pokušaj tijela da se oslobodi smeća koje je u njemu“.

Treba, naime, prihvatiti jednostavnu fiziološku istinu da se nečistoće u tijelu jednako uklanjaju kroz kožu lica kao i kroz „neke druge otvore na tijelu.

Evo sada nekoliko savjeta drevne jogijske medicine kad je zdrav ten u pitanju:

● Večerajte manje i rano idite na spavanje.
● Svakodnevna šetnja 15 do 30 minuta, osobito ako imamo prilike šetati uz more, po šumi ili u planini, odnosno bilo gdje na svježem zraku.
● Redovito, umjereno tjelesno vježbanje dovodi u red kompletan naš metabolizam, pa tako i mehanizam čišćenja tijela od otrova, što je presudno za zdravi ten.
● Izbjegavajte česte iscrpljujuće i stresne razgovore, odnosno sve ono što je povezano s velikim psihičkim naprezanjem i negativnim emocijama.
● Vaš bi jelovnik trebao sadržavati laganu, toplu i lako probavljivu hranu. Najvažnije je da, posebno navečer, ne jedete hladnu hranu i ne pijete hladna pića, da izbacite sir, jogurt, crveno meso, čokoladu ili smrznutu hranu.
● Umorno tijelo idealan je „poligon“ za niz problema. Možda ste zapazili da, kad ste umorni, češće reagirate na stres probavnim smetnjama i kako vam se ten pogoršava.
● Navečer prije spavanja možete pojesti malu količinu grožđica koje će pomoći jutarnjem pražnjenju crijeva.
● Uravnotežen emotivni život blagotvorno djeluje na naš duh, a time i na naše kompletno zdravlje, a nečista koža logičan je rezultat svake psihičke neravnoteže u organizmu.

Vlatko Mišković, direktor Medical Yoga Centra
Photo: Gulliver/Getty Images