Riješite se kamenca u bubregu pomoću ove raznovrsne dijete

Svi koji imaju kamence u bubrezima posebnu pažnju trebali bi posvetiti prehrani. U najvećem broju slučajeva u bubrezima se stvaraju oksalatni kamenci, a njihovo nastajanje moguće je spriječiti prehranom, ali ih i rastopiti pomoću pažljivo biranih namirnica.

Uzimanjem namirnica biljnog podrijetla (vegetarijanci imaju visok pH urina), ili uzimanjem vitamina C uz dodatak sode bikarbone, tope se postojeći kamenci i sprječava nastanak novih oksalatnih kristala.

Pacijenti oboljeli od ove bolesti moraju uzimati puno tekućine tijekom dana. Većina znanstvenih radova govori u prilog tome da bi oni koji su skloni nastanku oksalatnih kamenaca trebali smanjiti ili gotovo izbaciti sljedeće namirnice: blitvu, špinat, voćne sokove, suho voće, jagode i čokoladu.

Pojedina istraživanja pokazala su da hrana bogata kalcijem dovodi do smanjenja sklonosti nakupljanja bubrežnih kamenaca. U jednoj studiji provedenoj na Harvardu opaženo je da je rizik dobivanja oksalatnih kamenaca kod muškaraca koji su svakodnevno uzimali namirnice s ukupno 600 mg kalcija za 34 posto manji u odnosu na one koji su bili na prehrani s minimalnim sadržajem kalcija. Razlog leži u tome što kalcij veže oksalate iz hrane u crijevima i sprječava njihov dotok u cirkulaciju.

Najbolje je uzimati mlijeko u međuobrocima, dok doručak treba započeti velikom čašom mlijeka. Treba jesti hranu koja je bogata vlaknima, a preporučuju se i rižine i kukuruzne mekinje. Poželjno je smanjiti unos soli i bjelančevina životinjskog podrijetla na oko 0,8 grama po kilogramu tjelesne težine. Jednostavno rečeno – oko 100 grama mesa dnevno treba biti maksimum za odraslu osobu koja ima sklonost nakupljanju oksalata.

Kako izgleda dijeta iz dana u dan, pročitajte na sljedećim stranama…

PRIPREMA JELOVNIKA

Za doručak pojedite dva dvopeka i namaz od nemasnog svježeg sira i popijte čaj od brusnice sa žličicom meda od bagrema. Za međuobrok odaberite neki fermentirani mliječni proizvod i rižine pahuljice.

PONEDJELJAK

Ručak: miso juha s algama i tofuom (150 g), kuhane šparoge (100 g), kriška ječmenog kruha, čaša vina.

Večera: tjestenina (80 g) s mljevenim mesom (70 g), mrkva s limunom (150 g), kolač s cimetom (80 g), čaj od cikorije.

UTORAK

Ručak: rižoto (150 g), tikvica na žaru (100 g), sladoled od vanilije.

Večera: varivo od leće i mrkve (150 g), pečena purica (100 g), salata od rajčica (70 g), kriška raženog kruha (80 g), kefir.

SRIJEDA

Ručak: salata s rižom, puretinom i ananasom (250 g), cvjetača (80 g), puding od čokolade, čaša crnog vina.

Večera: uštipci od soje (150 g), pečene paprike (100 g), svježi sir (50 g), salata od klica (70 g), kukuruzni kruh (80 g), čaj od koprive.

ČETVRTAK

Ručak: krastavci s kiselim mlijekom (150 g), pečena piletina (100 g), frape s kivijem.

Večera: pastrva na žaru (150 g), gljive u umaku od crnog vina (80 g), raženi kruh (80 g), jabuka, čaša vina.

PETAK

Ručak: špagete s tunjevinom (150 g), salata od mrkve i celera (100 g), jedna kruška.

Večera: pohani sir (100 g), palenta (100 g), kuhana brokula (80 g), čaj od mente.

SUBOTA

Ručak: dimljena riba s krumpirom (200 g), kuhana cikorija (100 g), šaka brazilskih oraščića, čaša bijelog vina.

Večera: salata od piletine, maslina i feta sir (150 g), kruh sa sjemenkama bundeve (80 g), kolač s medom, oligomineralna voda.

NEDJELJA

Ručak: riba sa žara (100 g), krumpir-salata (120 g), kolač od jogurta, čaša vina.

Večera: kotlet sa žara (100 g), prijana bundeva (100 g), kruh sa suncokretovim sjemenkama (80 g), jedna naranča.

Izvor: Life Content
Foto: Guliver/Thinkstock