Iako nas strahovi štite od opasnosti, fobije su iracionalne misli koje nas ograničavaju u životu te rezultiraju tjeskobom i napadajima panike. Pogledajte one najčešće.
Stručnjaci su identificirali više od dvije stotine različitih vrsta fobija, uključujući i fobofobiju ili strah od same fobije. Ti se iracionalni strahovi smatraju podvrstom poremećaja tjeskobe, a dijele se u tri različite kategorije: strah od javnih mjesta, strah od društvenih situacija te specifične fobije usmjerene na određen objekt.
Simptomi fobije
Emocionalni su znakovi i simptomi fobije anksioznost, panika, jaka želja za bijegom, privid “nestvarnosti”, strah od gubitka kontrole, osjećaj nesvjestice i nemoć kontroliranja straha. Tjelesni simptomi su ubrzanje pulsa, stezanje ili bol u prsima, groznica, vrtoglavica, želučana mučnina, znojenje i valunzi.
Strah od visine najčešći i najopasniji
Stručno nazvan akrofobija, ovaj je strah najčešća vrsta fobije koja u manjoj ili većoj mjeri pogađa svakog desetog čovjeka. Najčešće se manifestira jakom tjeskobom, pa i napadajem panike kod penjanja na visoke stepenice ili prijelazom mosta. Ova fobija je opasnija od drugih utoliko što akrofob zbog osjećaja nesvjestice i vrtoglavice može pasti s visine.
Društvene fobije više su od sramežljivosti
Stručan naziv ove fobije je socijalno-anksiozni poremećaj, a najčešće se javlja kao strah od drugih ljudi ili strah od poniženja u društvenim situacijama. Najčešća podvrsta fobije je strah od govora u javnosti, a za razlika od sramežljivosti, ovu fobiju prati iznimna tjeskoba. Ako se ne liječi, može rezultirati izbjegavanjem kontakta s ljudima i potpunim povlačenjem iz društvenog života.
Klaustrofobija traži izlaz
Ljudi koji boluju od klaustrofobije panično se boje malih i zatvorenih prostorija, a vjeruje se kako oko pet posto populacije pati od ovog poremećaja. Zbog izbjegavanja izvora straha, klaustrofobičar će radije ići stepenicama nego dizalom, autobusom nego autom i sl. Žene dvostruko češće obolijevaju od klaustrofobije, a smatra se kako se razvija već u ranom djetinjstvu i to najčešće na primjeru roditelja koji ima istovjetnu fobiju.
Strah od letenja razvija se nakon traume
Oko 40 posto ljudi na svijetu boji se leta avionom, no svaki deseti čovjek osjeća intenzivan strah od letenja zbog kojeg ni neće ući u avion. Taj strah može biti toliko intenzivan da bi radije danima putovali autobusom nego letjeli, a vrlo se uspješno liječi terapijom koja uključuje virtualne simulacije leta.
Zoofobija i upravljanje strahom
Najčešći tip specifičnih fobija upravo je zoofobija, a podrazumijeva strah od pauka, zmija, insekata, ptica i pčela. Najčešće nastaje u djetinjstvu nakon traumatičnog iskustva no često se i preraste. Roditelji ne smiju poticati fobiju kod djeteta već u dogovoru sa stručnjakom izlagati dijete objektu fobije preko fotografija, filmova i sličnih materijala te svojim primjerom pokazati da je strah iracionalan.
Strah od krvi može se pobijediti Hemofobija tj. strah od krvi je u većem postotku prisutna kod muškaraca nego kod žena, ali je najčešća upravo kod djece. Tripanofobija je strah od igle i medicinskih procedura u kojima se koriste, a jedna je od najčešćih fobija. Neke studije pokazuju da je ova fobija nasljedna, a uspješno se liječi psihoterapijom.
Paranormalne fobije
Neke fobije su toliko bizarne da ih se tek nedavno uvelo u stručan popis fobija. Triskaidekafobija je strah od broja 13, sanguivorifobija je strah od vampira, kromatofobija je strah od novca, dipsafobija je strah od pijenja alkohola, a antofobija je strah od cvijeća. Među najneobičnije fobije spada i itifalofobija ili strah od erekcije.
Fobija od raka
Ljudi s karcinofobijom u paničnoj su brizi za svoje zdravlje te si svakodnevno sami postavljaju nove dijagnoze raka. Za razliku od obične hipohondrije, oni koji boluju često se boje posjetiti liječnika da ne potvrdi njihove sumnje. Najčešće se liječi kognitivnom terapijom.
Veza između alkohola i fobija
Ljudi koji pate od paničnih napadaja i fobija više su skloni razviti ovisnost o alkoholu, kao i obrnuto, pokazuju studije. Kod onih s paničnim poremećajima alkohol se često koristi kao sredstvo umirenja, a ljudi s izraženim fobijama imaju dvostruko veće šanse postati alkoholičari.
Obiteljska veza
Iako na nastanak fobija utječu kultura i životni događaji poput raznih trauma, očigledna je njihova obiteljska veza. Brojni psiholozi tvrde kako roditelji nesvjesno prenose vlastite fobije na svoju djecu, a oni u čijoj su obitelji fobije česte i izražene imaju trostruko veće šanse da i sami razviju fobiju.