Zdravi trendovi: Ove tri namirnice svi će koristiti u 2025. godini
Zdravlje i prehrana postali su ključni fokus našeg života, a interes za prirodnim dodacima i inovativnim proizvodima raste iz godine u godinu.S...
Analizom je otkriveno da je unos pikantne hrane od tri do sedam puta tjedno smanjio rizik od smrtnosti za 14 posto u odnosu na ispitanike koji su je jeli rjeđe od jednom tjedno, kaže nutricionistica Mirja Jošić iz Vitaminoteke. Dodala je kako se radi o opservacijskoj studiji objavljenoj 2015. godine, u kojoj je sudjelovalo više od 480.000 ispitanika u dobi od 30 do 79 godina.
– Slično, rizik od smrtnosti bio je za 10 posto manji kod ispitanika koji su ljutu hranu jeli jednom ili dvaput tjedno – kaže nutricionistica. Objasnila je da su među raznom ljutom hranom najzdravije chili papričice. One sadrže tvar koja se naziva kapsaicin, a koja je zaslužna za njihovu ljutinu. Kapsaicin je fitokemikalija koja se povezuje s mnogim blagotvornim utjecajima na zdravlje – smanjuje rizik od smrtnosti zbog karcinoma, ishemijske bolesti srca ili bolesti dišnog sustava.
Među prehranu za dugovječnost, nutricionistica je uvrstila i bobičasto voće. Ono se veže uz smanjenje rizika za razvoj različitih degenerativnih bolesti, uključujući Alzheimerovu i Parkinsonovu bolesti te multiplu sklerozu. Izdvojila ga je kao iznimno koncentrirani izvor antioksidansa. Radi se o borovnicama, malinama i kupinama, ali i nekim egzotičnim vrstama, poput goji i acai bobica.
– Bobičasto voće karakteristično je po svojoj intenzivnoj crvenoj i ljubičastoj boji. Nosioci ove boje su pigmenti iz skupine bioflavonoida, točnije antocijani. Ovi spojevi djeluju kao snažni antioksidansi, a u njihovoj aktivnosti pridružuju im se i vitamini s antioksidativnom aktivnošću – vitamini C i A – koje također nalazimo u tamnom bobičastom voću – rekla je Jošić. S njom se slaže i nutricionistica Sandra Marić Bulat, koja napominje da je i smrznuto bobičasto voće jednako učinkovito.
Stručnjaci su među neke od vodećih antioksidansa stavili i jagode koje sprječavaju preuranjeno starenje i razne bolesti. Također, sadrže prirodne fenole koji služe istoj svrsi poput protuupalnog aspirina ili ibuprofena protiv bolova. Međutim, fenoli iz jagoda ne uzrokuju crijevno krvarenje poput umjetnih lijekova.
Njihov sadržaj flavonoida dovodi do toga da tijelo stvara smetnje u fazama razvoja stanica raka, sprječavajući njihovu mogućnost umnožavanja. Ono što nikako ne smijemo zaboraviti uvrstiti na jelovnik želimo li biti zdravi, a time i dugo živjeti, jesu mahunarke. Među njima, ističu stručnjaci, najvažniji je grah.
– Mahunarke smanjuju pojavu kroničnih bolesti kao što su bolesti srca, dijabetesa te bolesti probavnog sustava. U početku mnogi ljudi izbjegavaju konzumaciju graha zbog nelagode i stvaranja nadutosti koja bi nakon samo dva dana učestalog uzimanja trebala nestati. Grah se može jesti tri do četiri puta tjedno – rekla je nutricionistica Marić Bulat. Dodaje da vlakna iz graha pomažu u regulaciji krvnog tlaka, snižavaju kolesterol, stvaraju dugotrajni osjećaj sitosti i preveniraju nastanak dijabetesa.