Kampanja Udruge Životna linija kojom se upozorava na sve veće posljedice depresije u našem društvu

Svjetski dan prevencije samoubojstva obilježava se svake godine 10. rujna na inicijativu Međunarodnog udruženja za prevenciju samoubojstava (International Association for Suicide Prevention – IASP) i u suradnji sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom (World Health Organisation – WHO) radi podizanja svijesti o potrebi i obvezi aktivnosti prevencije samoubojstava na globalnoj razini.

Tim povodom će Udruga Životna linija, u subotu 10. rujna na Cvjetnom Trgu u Zagrebu, u periodu od 11 do 13 sati upoznati građane i medije s radom Udruge, te dijeljenjem informativnih letaka upozoriti na gorući problem našeg društva – depresiju i suicid.

Velik postotak hrvatskog stanovništva pati od depresije, a suicid je najgora posljedica koja iz nje može proizaći. U nekim slučajevima potpora depresivnim osobama doslovno može spasiti ljudski život.

“Stav Udruge Životna linija je da je pitanje suicida vrlo važno društveno pitanje, koje samim tim zahtijeva odgovarajuću pažnju i na institucionalnoj razini, zbog čega se i zalažemo za izradu Nacionalne strategije za borbu protiv suicida”, izjavio je Tin Pongrac, predsjednik Udruge Životna linija.

Kampanju Udruge Životna linija podržale su i osobe iz javnog života, spisateljica i pjesnikinja Sanja Pilić, dramski umjetnik Ozren Grabarić, TV voditeljica Daniela Trbović, pjevačica Indira Levak, hrvatski reprezentativac u plivanju Mario Todorović, te Dalibor Jakus, stručnjak za odnose s javnošću, koji su svojim porukama podrške naznačili važnost prevencije, ali i što brže i učinkovitije intervencije.

Podatak da se u Hrvatskoj na godinu u prosjeku ubije više od 700 osoba, a raste i broj mladih sa suicidalnim rizikom, govori kako tema suicida zaslužuje puno više prostora. Nacionalna strategija trebala bi se baviti povećanjem kapaciteta institucija za psihološku pomoć, a trebala bi se također i fokusirati na sveobuhvatne programe prevencije. Ti bi se programi trebali provoditi još u ranoj dobi razvoja djece: jačanjem organizacija civilnog društva koji provode programe usmjerene na mentalno zdravlje, kao i uključivanjem institucija obrazovanja kao najvažnijeg dijela karike u poticanju odgoja i obrazovanja suosjećajnih i odgovornih mladih osoba.

Prema statistici Ministarstva unutarnjih poslova, tijekom 2015. godine počinila je samoubojstvo u Republici Hrvatskoj 721 osoba, što je porast od 5,6 % u odnosu na prethodnu godinu. U pogledu dobi, najugroženiju skupinu predstavljaju osobe između 51 i 65 godina starosti. Osobito zabrinjava broj samoubojstava mladih osoba, koji zna biti veći od 100 osoba godišnje (2014. godine ubile su se 103 mlade osobe).

Za usporedbu s brojkom od 721 samoubojstva tijekom 2015. godine, spomenimo da su u istom razdoblju smrtno stradale 33 osobe od ubojstva, što znači da je gotovo 22 puta veća vjerojatnost da će se osoba sama ubiti u odnosu na to da će biti ubijena. (IZVOR: MUP, STATISTIČKI PREGLED TEMELJNIH SIGURNOSNIH POKAZATELJA I REZULTATA RADA U 2015. GODINI).