ZNATE LI KAKO ŽIVOT BEZ SEKSA utječe na ženu?

by | 14 rujna, 2016
FOTO: GULIVER/GETTY IMAGES
FOTO: GULIVER/GETTY IMAGES

FOTO: GULIVER/GETTY IMAGES

Nekoć davno vjerovalo se da žene koje nemaju aktivan seksualni život pate od histerije. Ova teorija je kasnije odbačena, ali se puno govori o tome kako redovit seksualni život doprinosi dobrom fizičkom i mentalnom zdravlju žena.

Riječ histerija dolazi od grčke reči „hystera“, što znači maternica. Histerija je vrsta neuroze kod koje su dominantni raznovrsni tjelesni, senzorni, motorički i mentalni poremećaji s psihogenim podrijetlom, kao što su napadaji smijeha i plača, ekstremna razdražljivost, anksioznost, ubrzan rad srca, mučnina, te bolovi u različitim dijelovima tijela.

Poremećaji histerične prirode su prvi put primijećeni kod mlađih žena u antičkoj Grčkoj. Dugo se vjerovalo da od histerije pate samo žene, mada se ta bolest može javiti kod oba spola. Za liječenje histerije mnogi liječnici su koristili masažu zdjelice i genitalija. Cilj je bio bolesnog pacijenta dovesti do “histeričnog paroksizma” ili orgazma koji usporava disanje i izaziva osip na koži, vlaženje vagine i trbušne kontrakcije.

Ova praksa korištena je u viktorijansko doba, a početkom 19. stoljeća raširila se na dijelove u Europi i Sjedinjenim Američkim Državama.

Osim tretmanom masaže, histerija se liječila vibratorom, koji se pojavio krajem 19. stoljeća. Američki pisac Rachel Meiner u svojoj knjizi “Tehnologija orgazma” opisuje kako “elektromehanički medicinski instrument“ pomaže histeričnim ženama. Takođe, tvrdi da je ova metoda učinkovitija od masaže. Moderni pogled na ovaj problem kaže da se histerija može razlikovati po karakteru i histeričnim napadajima.

No, imaju li žene koje se suzdržavaju od seksa veće šanse patiti od ovih bolesti i poremećaja od onih koje imaju redovit seksualni život?

Naime, apstinencija ili nepravilan seksualni život može biti svjesno ili nesvjesno izabran, prisiljen ili dobrovoljan i ovisiti o zdravlju tijela, psihe i duše žene. Neredovit seksualni život i apstinencija koja je dobrovoljno izabrana ili se nameće iz raznih društvenih i moralnih načela je štetna. Takva apstinencija šteti fizičkom i mentalnom zdravlju, a onda trpi i tijelo. Ali, u modernom vremenu ne postoje statistički podaci koji pokazuju da apstinencija može biti povezana s razvojem psihijatrijskih poremećaja.

FOTO: GULIVER/GETTY IMAGES

FOTO: GULIVER/GETTY IMAGES

IZVOR: STORY.RS, zenskimagazin.rs

Tagovi: