BITI CELEBRITY

Biti celebrity istodobno je i zabavna i seriozna knjiga, baš kao što je i njezin autor Damir Šehanović – zabavan i seriozan. Naše dvadesetogodišnje poznanstvo daje za pravo izrečenoj tvrdnji. Od ranih Dora i Porina sredinom devedesetih, kada je kao mladi bosanskohercegovački novinar pohodio Opatiju, Meku naših glazbenih svetkovina, preko njegovih autorskih televizijskih serijala Damar i Kod kuće je najbolje tijekom 2000-tih, do izdanja koje upravo držite u rukama, upoznavao sam dva lica Damira Šehanovića.

Zabavnog i serioznog.

Naslovnica knjige, u warholovskom svilotisku, otkriva nam poznata lica najeminentnijih glazbenih imena ex-yu estradnog prostora (koja će, ne manje warholovski, uokviriti samog autora!): Arsena Dedića, Zdravka Čolića, Dina Merlina, Josipe Lisac, Lepe Brene, Halida Bešlića, Momčila Bajagića Bajage i Gorana Bregovića, najavljujući esencijalne diskurse kroz karijere tih paradigmatskih predstavnika različitih idioma onog što smo nekad nazivali domaćom pop muzikom, ne manje važnih i za aktualnu pop scenu tzv. regije. Sa stanovišta svekolikih influencija, svakako bi se moglo polemizirati i o njihovom važnijem statusu u odnosu na modernu regionalnu scenu. Stoga je ova knjiga, kao svojevrsna retrospekcija, danas potrebnija nego da je napisana prije tridesetak godina.

Suštinu knjige Biti celebrity pojašnjava sâm autor u našoj privatno-poslovnoj korespondenciji: Knjigu čini osam priča o najeminentnijim glazbenim imenima ex-yu estradnog prostora koja su, između ostalih, bila gosti serijala Damar rađenog u periodu 2002.–2010. godina za TV stanice OBN, Pink BiH i BHT. Tekstovi su bazirani na privatnim i poslovnim iskustvima s akterima priča, anegdotama sa snimanja te fragmentima intervjua datim za emisiju. Posebno je zanimljivo što se, kroz svoje priče, referiram i na strategije i tehnike PR-a kojima su se ove zvijezde služile u svom nastajanju i radu, što je bila i tema mog magistarskog rada odbranjenog na Filozofskom fakultetu u Tuzli 2012. godine.

Biti celebrity mogu usporediti s dvjema ili trima važnim publikacijama iz svoje bogate biblioteke, gdje njihovi autori metodom intervjua bilježe usmenu povijest kao sistematiziranu zbirku ljudskih svjedočanstava o vlastitim iskustvima na polju popularne glazbe. Primjerice, s knjigom nekadašnjeg diskografskog mogula Joea Smitha Off The Record – An Oral History of Popular Music ili The Rockin’ 50’s – The Decade That Transformed The Pop Music Scene njegova jednako uglednog kolege s polja publishinga – Arnolda Shawa. Iz naših krajeva tu je nezaobilazna Lukovićeva Bolja prošlost – prizori iz muzičkog života Jugoslavije 1940.–1989.

Šehanović, kao jedan od neimara pop dijalektike kod nas (kad kažem „kod nas“ mislim, naravno, na prostore koji su nekad pripadali istoj državi i u kojima je autor živio u vremenu vlastita odrastanja), u svoj dinamičan i poslu vidljivo posvećen život ugradio je titulu magistra znanosti iz žurnalistike, s područja Odnosa s javnostima, za što će sam reći kako je imao sreću da se bavi poslom za koji se školovao i koji istinski voli. E, ovih osam priča, izdvojenih iz stotinjak s kojima je u spomenutom TV-serijalu najčešće vodio peripatetičke razgovore, reprezentativan su uzorak onog što se u engleskom opisuje frazom a labour of love – primjer napornog rada koji obavljaš zato što uživaš u tomu, a ne zbog novca, nagrada ili zato što to moraš. Posao iz ljubavi izbija iz pažljivo biranih redaka ovog štiva jednako kao što se, recimo, ljubav prema poslu kojim se bave kao svojim životnim pozivom osjeća kod njegovih sugovornika, pa i onda, ili naročito onda kada ga gotovo listom demistificiraju (Moj zanat, rekao je doajen među njima).

Potrebu za takvim pisanjem autor nam najbolje približava u svom rukopisu: Dok misli pretvaram u riječi, osjećam kako se praznim, a tijelo mi puni nova stvaralačka energija. O nekim ljudima važno je ostaviti zapis, ma koliko bio mučan proces suočavanja s njihovim refleksijama u mojoj glavi, dok nekolicina njih zaslužuje moju naklonost upravo jer potvrđuju istinu da su velike zvijezde u svojoj osnovi jednostavni ljudi…

Biti celebrity mali je biser pop publicistike – akribičan, posvećen, s literarnim ambicijama (i darom!), hvatajući ključne dijelove životnih priča nekih od najistaknutijih imena popularne kulture južnoslavenskog mikrokozmosa, posve razumljivo podcrtava nam te inače familijarne portrete s akcentom na različite profile strategija tehnike celebrityja i usput, ne manje važno, dopunjava po mnogočemu protuslovnu sliku svog društvenog ambijenta.

Rijetko sam koju knjigu o zvučnim ikonama ovdašnje estrade, s čime se inače posljednjih godina susrećemo sve više, čitao s takvim zanimanjem.

Zabavno i seriozno.

Siniša Škarica