ŠTO MISLITE, ZATUPLJUJE LI moderna tehnologija?

FOTO: GULIVER/GETTY IMAGES

Mozak se razvija odrastanjem. Suvremena tehnologija ima utjecaje na mozak, san, raspoloženje i još puno toga. Pročitajte detaljnije u daljnjem tekstu.

Poznato je da se mozak funkcionalno razvija i mijenja kako rastemo. Složena mreža živčanih stanica u mozgu mijenja se pod utjecajem iskustava i podražaja iz naše okoline, stoga osim funkcionalnih, dolazi i do promjena u samom obliku mozga.

Svakodnevnim izlaganjem digitalnim tehnologijama stimuliramo promjene u mozgu. Stvaraju se i jačaju novi neuronski putovi, dok stari putovi slabe. Ljudski mozak, u doba interneta, obrađuje i skladišti „poplave“ informacija brže nego ikada prije, prenosi Zavod za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije. Također, navode da se naši mozgovi se prilagođavaju zahtjevima današnjice i u stanju su istovremeno obavljati više zadataka. Navode i da brojna istraživanja pokazuju da je provođenje određene količine vremena za računalom korisno za odrasle osobe budući da dovodi do povećanja sposobnosti rada s informacijama te da sprječava kognitivno propadanje u starijoj dobi (smanjuje vjerojatnost Alzheimerove bolesti i demencije).

Postavlja se pitanje što se događa i kakve su posljedice na mozak djece i mladih?

Današnje mlade generacije imaju znatno drukčiju mrežu živčanih veza i putova u mozgu u odnosu na generacije koje su u digitalno doba ušle kao odrasli ljudi, prenosi Zavod za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije. Osim navedenog, prenosi i da su osnovne živčane veze i putevi odraslih pojedinaca nastali u vrijeme kada se većina informacija i komunikacije odvijala i razmjenjivala izravnim socijalnim kontaktom, dok su se živčane veze mladih osoba formirale u tehnološkoj eri karakteriziranoj smanjenjem izravnih socijalnih kontakata i povećanjem broja dostupnih i obrađivanih informacija. Mozak djece morao se prilagoditi kako bi mogao odgovoriti na zahtjeve današnjeg načina života, formirao je drukčije živčane veze i drukčije radi u odnosu na načine rada moga kod starijih generacija.

Janja Teglović, mag. psihologije, navodi da psiholozi naglašavaju utjecaj informatologije na preopterećenje mozga mladih, jer internet drži mozak 24 sata aktivnim. Obrađuju se velike količine informacija, a zbog smanjene pažnje, informacije se pohranjuju u pamćenje manje kvalitetno. Istraživanja ukazuju na veću vjerojatnost razvijanja poremećaja raspoloženja, poput depresije, anksioznosti i sl. kod osoba koje prekomjerno koriste internet. Kao posljedice navode i slabiji san, smanjenu koncentraciju i slabljenje imunološkog sustava te da razvija potrebu za većom količinom podražaja iz okoline i potrebu za traženjem uzbuđenja.

Kako bi se smanjile negativne posljedice roditelji bi trebali biti primjer svojoj djeci i njegovati pozitivne socijalne navike, navike čitanja i poticati tako znatiželju djece.

FOTO: GULIVER/GETTY IMAGES

IZVOR: www.zzjzdnz.hr