Zdravi trendovi: Ove tri namirnice svi će koristiti u 2025. godini
Zdravlje i prehrana postali su ključni fokus našeg života, a interes za prirodnim dodacima i inovativnim proizvodima raste iz godine u godinu.S...
Curcuma longa je biljka iz porodice đumbira (Zingiberaceae) poznata kao žuti korijen ili indijski šafran (eng. Indian saffron, turmeric). Potječe iz jugoistočne Azije, od Vijetnama do južne Indije. Danas se uzgaja po cijelom svijetu u tropskim područjima.
Kurkuma je gomoljast korijen od žutosmeđe do svijetložutonarančaste boje. Kako biste dobili začin, melje se osušeni korijen koji se koristi u mnogim kuhinjama diljem svijeta. Specifična je po tome da se dodaje i u slatka i u slana jela. U popisu dodataka prehrani na deklaracijama proizvoda ima oznaku E100 i jedna je od rijetkih dodataka prehrani (prirodno bojilo) s oznakom siguran. U prehrambenoj industriji najviše se upotrebljava kao prirodna boja koja se dodaje maslacu, pojedinim sirevima, uljima ili pecivima.
Kurkuma je biljni začin bogat karotenoidima, biljnim pigmentima koji korijenu daju žutonarančastu boju. Biljni pigmenti su stabilni i ostaju nepromjenjivi u tkivu biljke pa kuhanjem ostaju očuvani. Vitamin A može nastati iz kartenoida koji su mu slični i po biokemijskoj građi. Ubraja ga se u vitamine topljive u mastima, a naziva ga se i zaštitnikom epitela kože i sluznica. U našem se organizmu provitamin vitamina A (beta-karoten) biokemijskim reakcijama pretvara u vitamin A.
Biljke bogate beta-karotenom: mrkva, bundeva i slatki krumpir (batat). Kuhanjem se povećava sadržaj provitamina, dok se pirjanjem na ulju ili dodatkom malo ulja nakon kuhanja osigurava bolja apsorpcija.
Zeleno lisnato povrće: blitva, špinat, radić, endivija, kelj, raštika, list celera i peršina, te komorač, maslačak, matovilac i vlasac sadrže dosta tog provitamina. Voće bogato njime: dinja, marelica, nektarina, breskva, kaki jabuka, mango i papaja.
Ljekovito djelovanje: aktivna komponenta iz korijena biljke je kurkumin iz skupine kurkuminoida koji ima protuupalni, antialergijski i antiseptički učinak na naš organizam.
Kurkuma i probava
Kurkuma potiče metabolizam, pospješuje razgradnju masnoća, ubrzava cirkulaciju, potiče izlučivanje štetnih tvari te je poznata ljekovita biljka kod probavnih tegoba.
Cijeli je niz pozitivnih učinaka ove biljke na probavu: potiče izlučivanje enzima probave, poboljšava apsorpciju hranjivih tvari iz hrane, stimulira peristaltiku crijeva i regulira probavu, povećava stvaranje mucina (sluzi) u želucu, povoljno utječe na pravilan rad jetre i izlučivanje žuči, pomaže metabolizmu bjelančevina i ima blagi baktericidni učinak.
Kurkuma i reumatizam
Kurkuminoidi imaju protuupalno djelovanje, posebno kod gihta. U istraživanju koje je u studenom 2006. godine objavljeno u časopisu “Arthritis and Rheumatism” potvrđeno je da aktivne tvari kurkuminoidi koče upalne prostaglandine i na taj način djeluju protuupalno i imaju analgetički učinak. Koncentrirane aktivne tvari iz biljke (kurkumin) koje djeluju i kao prirodni biljni lijek protiv bolova i pomažu kod poremećenog metabolizma mokraćne kiseline mogu se naći i na našem tržištu u obliku kapsula, a koriste se ne samo za ublažavanje reumatičnih bolova nego i drugih bolnih i upalnih stanja, primjerice, bolnih menstruacija, astme, ekcema i psorijaze.
Nova znanstvena istraživanja pokazuju pozitivan učinak kurkume u prevenciji Alzheimerove bolesti. Kurkuma se može dulje vrijeme uzimati kao čaj, primjerice umjesto jutarnje kave, a u malim količinama može se dulje vrijeme uzimati kao začin.