ZA ČAK 114 POSTO SJEDENJE povećava rizike od apsolutno svih bolesti! KREĆITE SE!

FOTO: GULIVER/GETTY IMAGES

Nekretanje u kombinaciji s dugotrajnim sjedenjem može potaknuti na desetke kroničnih bolesti, pa čak i depresiju.

Rizik se javlja čak i ako ste zdravi i u odličnoj formi, a ipak dugo sjedite na poslu. I samo sjedenje često je rizik za bolesti i može dovesti do prerane smrti.

“Ove činjenice do sada je potvrdilo više od 10 tisuća znanstvenih studija”, kaže američki liječnik, dr. Joseph Mercola te napominje da neaktivnost povećava rizik od općeg lošijeg zdravlja za 114 posto, Alzheimerove bolesti za 82 posto, a raka maternice i debelog crijeva za 66 i 30 posto. Dodaje da se rizik za razvoj depresije u tom slučaju penje za 150 posto. Kronično sjedenje ima stopu smrtnosti koja je slična pušenju: povećava rizik od raka pluća za više od 50 posto, karcinoma debelog crijeva za 30 posto, dok sjedenje više od osam sati na dan povećava rizik i od dijabetesa tipa 2 za 90 posto.

“Važno je znati da neaktivnost može utjecati na zdravlje na nekoliko načina, ali temeljni mehanizam koji donosi najviše štete povezan je sa strukturom molekula koje se “aktiviraju” dok stojite. U roku od 90 sekundi nakon ustajanja pokreću se mišićni i stanični sustavi koji obrađuju i koriste šećer u krvi te trigliceridi i kolesterol. Većina je ovih sustava pod utjecajem inzulina, a kako je jedna od primarnih prednosti vježbanja poboljšana osjetljivost inzulinskih receptora, automatski se smanjuje i otpornost na inzulin”, pojašnjava Mercola te dodaje da prekomjerno sjedenje isključuje prirodnu opskrbu tijela gorivom i usporava metabolizam.

Zato većina neaktivnih ljudi ima problema sa šećerom u krvi, krvnim tlakom i kolesterolom koji nisu u normalnim granicama. Tu su još i druge boljke koje se javljaju, od bolova u leđima, vratu, zapešćima i rukama što dovodi do kroničnih bolesti. Znanost govori da je, na molekularnoj razini, naše tijelo dizajnirano da budemo aktivni gotovo cijeli dan.

“U zaključku jedne studije, koja otkriva da ljudi koji često vježbaju bolje spavaju i imaju uredniji cirkadijalni ritam, stoji da i sama vježba regulira tijelo koje najbolje procjenjuje koliko bi se još trebalo kretati i kad je vrijeme za odmor”, kaže Mercola i poručuje da sjedenje ne bi smjelo biti cjelodnevna aktivnost. Izbjegavajte ga koliko možete, a sjedite li 50 minuta u komadu, dignite se i prošećite desetak minuta ili napravite nekoliko čučnjeva kako biste potaknuli cirkulaciju, savjetuje.

FOTO: GULIVER/GETTY IMAGES

IZVOR: 24sata.hr