Blagodati sirovih namirnica

Donedavno su se za prehranu posnim namirnicama interesirale isključivo osobe oboljele od teških i neizlječivih bolesti. Međutim, danas se sve veći broj ljudi u svijetu, a i kod nas, okreće upravo ovakvom jelovniku s ciljem da sačuvaju zdravlje.

Holivudski trend, ali i porast broja oboljelih od raka i autoimunih bolesti, sigurno su doprinijeli povećanom zanimanju za ovaj režim prehrane, koji se zasniva na konzumiranju voća, povrća, žitarica, klica, jezgrastih plodova, mahunarki, sjemenki, algi, suhog voća – u svježem, termički neobrađenom obliku.

Kuhanjem hrane uništavaju se dragocjeni enzimi koji pokreću mnoge procese u organizmu. Prehrana sirovim namirnicama zasniva se na teoriji da se termičkom obradom na temperaturi iznad 50 stupnjeva Celzijusa uništavaju dragocjeni enzimi, koji su neophodni za pravilno funkcioniranje organizma.

Čovjekova prehrana treba biti zasnovana na 80% bazne i 20% kisele hrane, čime se postiže odgovarajuća pH ravnoteža. U bazne namirnice spadaju sve vrste voća, osim brusnice i borovnice, svježe povrće, proso, quinoa, bademi, klice, žumanjak, čajevi, med, maslinovo ulje, suho grožđe, biljni začini…

Termičkom obradom uništavaju se enzimi iz namirnica, pa je organizam prinuđen da ih sam luči, što izaziva opći poremećaj u tijelu i stvara preduvjete za razvoj mnogih bolesti.

Konzumiranjem posne hrane čovjek snabdijeva svoj organizam klorofilom, koji ima kemijsku strukturu sličnu crvenim krvnim zrncima i prenositelj je kisika. Kuhanjem biljne hrane nastaje dramatičan gubitak dragocjenog klorofila. Dakle, namirnica koju jedemo može nam pružiti ili oduzeti kisik.

Osim što se termičkom obradom uništavaju enzimi, kuhana hrana ostaje lišena i vitamina C koji je vrlo osjetljiv na toplinu. Proteini s kuhanjem također gube veliki dio svoje vrijednosti. Organizam je u stanju da ih kao takve probavi samo u površinskom sloju, a ostalo biva izbačeno iz organizma kao otpadna tvar.

Kuhanjem se također gubi i velika količina minerala: željezo, kalcij, jod i magnezij jednostavno “isparavaju” iz lonca. Najveći problem nastaje prilikom zagrijavanja masti i ulja, koja su oštećena već prilikom industrijske obrade i na visokim temperaturama postaju kancerogena i potiču razvoj srčanožilnih bolesti.

Činjenica je da zdravlje i vitalnost u najvećoj mjeri ovise o tomea što jedemo. Prelaskom na ovakav način prehrane očekuju se revolucionarne promjene zdravstvenog stanja, osjećaja i izgleda: povećanje životne energije, bolje raspoloženje, bolja koncentracija, izoštravanje osjetila, smanjenje tjelesne težine i otklanjanje celulita, optimalan krvni tlak, normalizacija razine kolesterola u krvi, redovna stolica, čišća koža, izliječenje migrene, poboljšanje stanja kičme i zglobova i još puno toga, uključujući i manje posuđa za pranje, uštedu vremena, struje i novca.

Autor: Life Content