Stručnjaci savjetuju: Kako smiriti tjeskobu koju osjećamo zbog kaosa oko nas?
Koliko god staloženi bili, svi dobro znamo onaj osjećaj straha i nemira koji nam može uzrokovati iznenadni poziv usred noći, šokantna vijest u medi...
Emocionalna i psihološka prisilna kontrola nad partnerom jednako je opasna kao i ona fizička, no mnoge je osobe još ne znaju prepoznati. Samo zato što znakovi zlostavljanja na tijelu žrtve nisu vidljivi u obliku masnica, ne znači da ožiljci ne postoje.
U ovom članku donosimo karakteristike takve vrste zlostavljanja koji vam mogu pomoći prepoznati alarmantne i opasne znakove emocionalne kontrole:
Radi se o više sukoba
Emocionalno zlostavljanje događa se dulji period vremena u kojem jedna strana zastrašivanjem kontrolira drugu.
Zlostavljač pokušava preplašiti žrtvu
U slučaju obiteljskog zlostavljanja, jedna strana se ponaša na način da zastrašuje ili plaši drugu, čime manupulira njezinim ponašanjem. Zlostavljač se naljuti i na najmanju “grešku”, a sve se mora raditi na njegov način. Žrtva se boji ponašati se na bilo koji način osim na onaj koji zlostavljač “odobri” zbog straha od posljedica.
Detalji su važni
Ako jedna strana spremi čašu na krivu policu, druga će početi vikati i optuživati ju da ju/ga ne voli i da mu/joj namjerno prkosi. Zlostavljač time kontrolira i najmanji pokret žrtve.
Jednosmjerna ulica
U zdravoj vezi zadovoljene su potrebe oba partnera. Zlostavljač ne razmišlja o svom partneru i sebe uvijek stavlja na prvo mjesto. Smatra da je partner dužan ispunjavati sve njihove želje, a on može činiti što god želi.
Ništa se nije dogodilo
Zlostavljač se pravi kao da se sukob nije dogodio ili čak krivi žrtvu. Žrtva tada počinje sumnjati u sebe i treba joj više vremena kako bi prepoznala da je zapravo u pitanju zlostavljanje.
Nije važno ako je žrtva nesretna
U zdravim vezama, partnera pogađa ako drugoj strani uzrokuje nesreću. Možda je zbog toga ljutit, možda i je i on povrijeđen, ali promijenit će svoje ponašanje ako je ono loše. Zlostavljač ne želi čuti ništa o tome da unesrećuje druge, a često puta pokušava umanjiti važnost svojeg ponašanja. Žrtva ponekad osjeća preveliki strah da bi se uopće pobunila pa izbjegava činiti stvari koje su joj važne kako ne bi uznemirila partnera.
Kontroliranje u različitim prilikama
Od zabrana da žrtva izlazi s prijateljima ili posjećuje obitelj, do financijskog kontroliranja, zlostavljač ograničava žrtvino kretanje vežući ju za sebe. Neki čak idu u krajnosti, prate žrtve ili hakiraju u njihove društvene mreže, e-mailove ili telefone.
Osobni napadi
Iako zlostavljač ne provodi fizičko nasilje nad žrtvom, vrijeđa ju, omalovažava i ponižava, a čak i ako to čini na “pristojan” način, to je i dalje zlostavljanje.
Ako prepoznajete ovakve znakove u vlastitoj ili tuđoj vezi, prijavite ga nekoj od službi koje pružaju zaštitu žrtvama zlostavljanja.
IZVOR: METRO-PORTAL.RTL.HR
Foto: Unsplash