Nogomet i politika

Knjiga “Nogomet i politika” Dražena Lalića bavi se upravo onim fenomenima koji su u suvremenoj Hrvatskoj predmet ponajvećih emotivnih investicija. Ne postoji područje života koje pobuđuje toliko strasti koliko odnos između aktera politike i nogometa s jedne te njihovih konzumenata, građana i navijača, s druge strane. Politička povijest suvremene Hrvatske na stanovit je način povijest emocija, napose domoljublja, ali i razočaranja, stanja koja upadljivo nalikuju na emociju nogometnog navijača. Istodobno, ili upravo zato, hrvatski nogomet duboko je politiziran, kako zbog političkog ekstremizma navijačkih skupina tako i zbog raznolikih interesnih, političkih i financijskih sprega nogometne i političke elite. “Nogomet i politika” Dražena Lalića tematizira fluidnu granicu između ta dva područja i njihova višestruka prepletanja koja podsjećaju na politički i kriminalistički triler čiji se zaplet svodi na zabunu jer se više ne zna gdje završava zanos, a gdje počinje pohlepa. O tom zapletu lako je pisati kritički, pa i intelektualistički prezrivo, ali Lalić je odabrao teži izazov: sâm je veliki ljubitelj nogometa, raspet između ljubavi prema tom sportu (i ovom, hrvatskom društvu) kojem želi dobro i nesposobnosti toga sporta (i ovog istog društva) da u konačnici ponudi išta osim razočaranja. Ostaju knjige, a “Nogomet i politika” ima rijetku kvalitetu: privući će iskrene zaljubljenike sporta, a čitateljima koji se bave društvenom patologijom pružiti obilje novih i korisnih informacija o grubosti političke igre.

• “Pišući o povijesti nogometa, Lalić ispisuje povijest Hrvatske, ali i Jugoslavije. To je razdoblje ispunjeno entuzijazmom, herojstvom, idealizmom, odricanjem i solidarnošću, ali i podjelama, ekonomskim lutanjima, političkim zabranama i teškim kršenjima ljudskih prava. Sve pozitivno i negativno iz tog razdoblja predstavljalo je istovremeno jak poticajni element, ali i remetilački faktor u međuljudskim odnosima, ali i društvu, pa i državi u cjelini. Najzanimljiviji, pa, usudio bih se reći, i najvažniji dio Lalićeve knjige predstavljaju poglavlja o odnosu nogometa i politike uoči i nakon stvaranja neovisne Hrvatske”, iz recenzije dr. sc. Hrvoja Klasića

• “Teorijski fundirana studija Srđana Vrcana iz 2003. godine “Nogomet, politika, nasilje” ukazala je na prijemčivost nogometnih sfera za svojevrsnu političku kolonizaciju, no za njom je do danas ostala praznina u smislu širih empirijskih potvrda ondje izloženih teza i opservacija. Utoliko je važnije što se Dražen Lalić u svojoj knjizi upustio u pothvat analiziranja kompleksnog međuodnosa nogometa i politike u Hrvatskoj, oslanjajući se pritom na svoje sociološke i politološke kompetencije te na iscrpan empirijski materijal koji je tijekom znanstvene karijere pomno prikupljao”, iz recenzije dr. sc. Ozrena Bitija

Dražen Lalić rođen je 15. lipnja 1960. u Makarskoj. Na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu diplomirao je politologiju 1983. Doktorsku disertaciju iz sociologije obranio je 1993. na Filozofskom fakultetu istoga Sveučilišta. Radio je kao novinar i voditelj Istraživačkoga centra lista Slobodna Dalmacija (1992.– 1994.), direktor Agencije za istraživanja javnog mnijenja, medija i tržišta Puls (1994.–1997.) te savjetnik u Upravnom odjelu za socijalnu skrb i zdravstvenu zaštitu Grada Splita i voditelj Informacijskog centra za mlade Splita (1995.– 2000.). Od 2000. zaposlen je na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu. U zvanje redovnoga profesora (iz sociologije) izabran je sredinom 2011. Proveo je više istraživanja vezanih uz ponašanje nogometnih navijača, zlouporabu droge i ovisnost o drogi, višestranačke izbore, izborne kampanje i druge teme. Surađuje u nizu znanstvenih i stručnih časopisa, suautor je brojnih knjiga i studija te redovito objavljuje tekstove u Večernjem listu i drugim tjednim i dnevnim novinama na teme svojih znanstvenih istraživanja. Autor je knjiga “Torcida: pogled iznutra”, 1993. i 2011., “Split kontra Splita. Pogled sociologa na probleme jednoga grada”, 2003., “Obama: Strme staze do Bijele kuće”, 2009., i “Pet kriznih godina”, 2014.