
Kako izračunati svoj indeks tjelesne mase i koliko je zapravo važan
Indeks tjelesne mase, poznatiji kao ITM ili BMI (body mass index), desetljećima se koristi kao standardizirana metoda za procjenu odnosa tjelesne t...
Svim nam je potreban dobar san. To je vrijeme kada obnavljamo energiju, mišići i kosti se regeneriraju, a sjećanje i pamćenje se oporavljaju. Tijekom sna, tijelo se rješava nezdravih nusproizvoda koje se tijekom dana nakupljaju u tijelu. Jednom riječju, san je temelj zdravog života.
No nismo svi blagoslovljeni kvalitetnim snom. Oko 30% odraslih ljudi pati od nesanice barem u jednome dijelu života, a taj postotak još je i veći kod starijih osoba i onih koji svakodnevno proživljavaju stresne situacije.
Nesanica je povezana s padom kognitivnih funkcija, poput rupa u sjećanju, psiholoških problema poput promjena raspoloženja i anksioznosti, te debljanjem i demencijom. U ekstremnim slučajevima, opasna je i po život.
Ljudi koji pate od nesanice češće doživljavaju nesreće u prometu. U SAD-u je godišnje za oko 72 000 prometnih nesreća kriv upravo manjak sna.
Glazbom protiv nesanice?
Iako većina ljudi pomoć traži od liječnika, istraživanja su dokazala da glazba – i to baš ona koja vama odgovara – skraćuje faze spavanja. To znači da ćemo prije ući u REM fazu, onu tijekom koje dolazi do regeneracije organizma.
U studiji su sudjelovali studenti koji su tijekom tri tjedna prije odlaska u krevet 45 minuta slušali glazbu, tijekom čega su zamijetili njezin pozitivan utjecaj na kvalitetu i duljinu sna.
Daljnjim istraživanjem u Londonu željelo se otkriti što to ljudi slušaju kada pokušavaju zaspati i zašto ljudi vjeruju da im glazba pomaže zaspati.
Prva faza istraživanja provedena na 651 ispitaniku, a otkrila je koji se skladatelj najčešće sluša: Johann Sebastian Bach. Za njim slijede Ed Sheeran, Wolfgang Amadeus Mozart, Brian Eno, i Coldplay.
Osim ovih imena koja su se najčešće pojavljivala, dobiven je uvid u 114 glazbenih žanrova i još 545 najčešćih izvođača. Ti podaci poslužili su kao baza za određivanje odrednica najkvalitetnije glazbe za spavanje. Kompjuterskim programima nakon toga prepoznate su najkorisnije frekvencije u glazbi navedenih izvođača – one koje potiču san.
Zašto baš glazba?
Sudionici studije naglašavali su da glazba blokira vanjske zvukove, ispunjava neugodnu tišinu i umanjuje osjećaj samoće.
Iz toga se može zaključiti da ne postoji jedna vrsta glazbe koja bi pomogla svakoj vrsti nesanice s obzirom na to da ljudi slušaju različitu glazbu iz različitih razloga.
Sljedeći korak u istraživanju bit će provesti ga u različitim kulturama na još širem glazbenom uzorku. Cilj studije je razvijanje tehnologije za personalizirani izbor glazbe te dodavanje savjeta za izbor glazbe za različite strategije spavanja.