Kad je riječ o pozitivnom stavu zemalja o menstrualnom zdravlju, Hrvatska je na 70. mjestu
Povodom početka Olimpijskih igara Intimina je provela istraživanje o reproduktivnom zdravlju na 206 zemalja koje se ovog ljeta natječu u Parizu - g...
Prehrana i fizička aktivnost, zdravi san i emocionalna uravnoteženost, sve to utječe na naše zdravlje. No što je s okolinom u kojoj živimo? Može li društvo u kojem se krećemo, i ponajviše mjesto na kojemu živimo, potaknuti razvijanje srčanih bolesti?
Posljednjih se desetljeća pridaje sve više pažnje povezanosti između uređenja okoliša i infrastrukture i ljudskog ponašanja, fizičke aktivnosti te loše prehrane, i kao takvim, razvijanju bolesti poput dijabetesa i srčanih problema.
Automobilom do viška kilograma
Logika je jednostavna: što više vremena provodimo u automobilu, to se manje krećemo. Veliku ulogu pritom igra i nepostojanje nogostupa. Dokazano je da su u mjestima gdje postoji prostor za kretanje namijenjen isključivo sigurnosti pješaka, ljudi puno aktivniji nego tamo gdje se svako malo moraju sklanjati s ceste zbog velike količine prometa.
Osim toga, ono što nam dodatno onemogućava hodanje do destinacije jest nedostatak cilja prema kojemu bismo se mogli kretati, što posebno vrijedi za manje gradove i sela.
Mjesta poput dućana i centara za kupovinu obično se grade planski izvan naselja, a uz njih niču i ona druga, točke okupljanja, poput teretana i kafića, do kojih, čak i kada bi bilo moguće doći pješke, to bi nam uzelo preveliku količinu vremena. Zato ne čudi što radije sjedamo u automobil kad moramo po kruh i mlijeko.
Važno je gdje živimo
Dostupnost dućana i mjesta za društvena okupljanja unutar mjesta u kojem živimo nepobitno će nas potaknuti na više kretanja. Osim njih, veliku ulogu igraju i uređene zelene površine poput parkova s klupicama i dječjim igralištima u kojima se ljudi mogu osjećati sigurno udaljeni od prometa.
Što možemo zaključiti?
Što su nam mjesta koja svakodnevno posjećujemo, poput trgovina i posla bliže, time ćemo više pješačiti. Također, što nam je veći pristup omogućen mjestima koje nude zdravu, umjesto brze hrane, time ćemo se kvalitetnije hraniti.
Kod stanovništva siromašnijih gradova i naselja zamijećeno je lošije zdravstveno stanje, ponajviše zbog lošije plaćenog posla, nedostupnosti namirnica bolje kvalitete i slabije zdravstvene skrbi.
Posljednja činjenica razlog je zašto se veliki broj ljudi iz manjih sredina seli se u veće gradove.