OVO SU GLAVNI RAZLOZI zbog kojih ne možete izdržati dijetu

Ljudi često nisu ni svjesni koliko su pravila o hrani i pravila ponašanja za stolom naslijedili od svojih roditelja. Često ta pravila, poput zabrane ostavljanja hrane na tanjuru, mogu biti razlog prekomjernoj težini ili problemima koji se pojavljuju pri promjeni prehrane.

“Osvještavanje tih duboko ukorijenjenih pravila koje ljudi nesvjesno usvoje od svojih roditelja, poput straha od kritiziranja, može ljudima pomoći da promjene obrasce i uspostave kontrolu nad svojim prehrambenih navikama”, piše dr. Jen Nash, klinički psiholog.

Ključni pokretač pri izboru hrane je glad, ali način na koji jedemo i izbor hrane na tanjuru su duboko ukorijenjeni u nama, posljedica navika koje imamo iz ranog djetinjstva, kako piše Daily Mail.

Iskušenje i društveni pritisak

“Bilo kakva vrsta iskušenja se smatra jako negativnom, pa tako i iskušenje vezano za hranu, često je Ahilova peta ljudi koji pokušavaju izgubiti kilažu. Često susret s omiljenom hranom može biti neodoljiv”, piše dr. Nash.

U prošlosti hrana nije bila toliko dostupna kao danas, a mozak je tada naučio funkcionirati po pravilu “jedi kad vidiš hranu” jer je pitanje kad će je ponovno biti.

Taj poriv se nije prilagodio vremenima u kojima živimo, kad nas okružuje obilje hrane koja je uvijek dostupna. Danas ljudi često govore da “nemaju snage oduprijeti se” hrani koju vole, ali to je samo izgovor, smatra dr. Nash.

“Ljudi često kažu, “nemam snagu volje kada se radi o hrani”, to smatram velikom laži na temelju koje se ljudi izvlače i dopuštaju si nešto za što su svjesni da će za njih imati loše posljedice”, objašnjava dr. Nash.

– Sva ljudska bića pokazuju snagu volje u drugim poljima života (ne kradu, idu na posao čak kad im se i ne da, potrebe djece stavljaju na prvo mjesto i slične stvari), ali dosad ljudi jednostavno nisu imali priliku provesti snagu volje na području prehrane. Postoji šest koraka za razvoj ove vještine koja se može naučiti, prakticirati i svladati na isti način kao i druge životne vještine koje posjedujemo – objašnjava dr. Nash.

Količina i izbor hrane koju jedemo je također povezana s društvenim pritiskom i svi smo bili u situaciji kad su nas prijatelji nagovorili da naručimo desert nakon večere u restoranu ili još jednu rundu pića u kafiću, dodaje dr. Nash.

– S druge strane, hrana može biti način komuniciranja s vršnjacima putem kojeg pokazujemo da smo slični zahvaljujući kojem ćemo biti prihvaćeni, što je jedna od naših najosnovnijih ljudskih potreba – napisala je.

Navika, praktičnost i dostupnost

Većina ljudi, pogotovo žena i muškaraca koji svakodnevno kuhaju, se drži jela koje su navikli pripremati i jesti kod kuće, a zbog toga iz mjeseca u mjesec isti proizvodi pronađu put s police u košarice.

To su obrasci na koje su ljudi navikli – jednostavnije je od isprobavanja novih jela (treba duže vrijeme za pripremu, pitanje je kako će ispasti i hoće li se ukućanima svidjeti).

Drugo o čemu ovise naše prehrambene navike je i dostupnost namirnica i izbor hrane koje ljudi vole.

– Volja i sposobnost kuhanja igraju veliku ulogu u hrani koju ljudi jedu. Kuhanje tjestenine i gotovog umaka je puno brže i jednostavnije nego raditi umak od nule po nekom receptu – piše dr. Nash.

Vrijednosti i osobna uvjerenja

Vjera, podržavanje određenih skupina koje se brinu za okoliš ili članstvo u društvu za zaštitu životinja su životna uvjerenja koja imaju veliki utjecaj i na izbor hrane kod ljudi. Netko tko čvrsto vjeruje da su životinje na farmama mučene, teško da će u trgovini kupiti svinjske odreske.

Uvjerenja i vrijednosti također imaju veliki utjecaj na to koliko čovjek pozornosti obraća na hranu i zdravlje. Ljudi koji na prehranu gledaju kao na bitnu stavku u svojem životu će češće birati zdravije cjelovite namirnice i te izbore prenositi na svoju djecu.

Financijska situacija

– Stanje u novčaniku je često presudni faktor kod izbora hrane. Od svih dijelova mjesečnog budžeta, samo budžet za hranu nije fiksan. Čak i kad je budžet mali, to ne znači da se trebate nezdravo hraniti – napominje dr. Nash.

Financijsko stanje obitelji u kojoj su ljudi odrasli također ima veliki utjecaj na izbor hrane i način trošenja. Odrastanje u obitelji u kojoj je svaki kraj mjeseca bio povuci-potegni ili još gore, sjećanje na osjećaj gladi koje su ljudi osjetili kao djeca, može rezultirati porivom za skladištenjem hrane, kako više nikad ne bi došli u situaciju da nemaju što za jesti, piše dr. Nash.

– I ponovo, osvještavanje ovog poriva i realno sagledavanje situacije je ključno kod mijenjanja te navike – zaključuje Nash.

Osjećaji

Osjećaji imaju veliki utjecaj na izbor hrane. Depresija, anksioznost i stres mogu utjecati na prehranu na dva načina – preskakanje obroka ili jedenje hrane koja nas podsjeća na ljepše, mirnije i sigurnije dane u životu – djetinjstvo.

Hrana nikad nije bila samo gorivo za tijelo, od najranijih dana hrana se povezuje sa sigurnošću, osjećajem ljubavi, brige i utjehe.

Za vrijeme puberteta, hrana može postati utjeha za razna loša iskustva koja mladi prolaze, a s kojima se ne znaju nositi ni boriti – zlostavljanje, traume, tuga, nasilničko ponašanje i mnogo drugih negativnih utjecaja.

Mladi ljudi se teško nose s osjećajima, a ako roditelji pokažu nelagodu kad tinejdžeri pokažu osjećaje tuge, ljutnje ili bilo kojeg drugog jakog osjećaja postoji velika šansa da će tinejdžeri bježati hrani kao utjehi za svoje probleme.

Ovakvo ponašanje, “utapanje” osjećaja u hrani zbog straha da ih se neće razumjeti ili podržati, može voditi do velikih psiholoških i fizičkih problema u budućnosti. Kao odrasli, ljudi s ovakvom prtljagom iz puberteta mogu ući u začarani krug emotivnog jedenja i osjećaja krivnje.

Okusi koje volimo

– Obroci koje ljudi kuhaju su često proizvod slobodno vremena, a ne onoga što vole, ali s okusima je drugačije. Okusi koje ljudi vole su trajniji izbor i često hrana koju pripremaju je pod direktnim utjecajem toga.

– Okusi se dijele na pet osnovnih grupa: slano, slatko, gorko, ljuto i kiselo. Okus nekog jela utječe na izbor hrane koju čovjek jede, ali tu se još može uključiti i tekstura jela, jačina okusa, miris, temperatura i boja, pa čak i zvuk koji hrana proizvodi za vrijeme žvakanja. Sve to utječe na izbor hrane koju ljudi pripremaju i jedu – objašnjava dr. Nash.