Kristina Švedska: Žena gotovo slučajno

 Kristina Švedska: Žena gotovo slučajno izvrstan je roman talijanskoga nobelovca Darija Foa o neovisnoj, emancipiranoj, buntovnoj i nepredvidljivoj kraljici Kristini (1626. – 1689.). Fo je u svojemu posljednjem djelu na zanimljiv način opisao pojedine etape njezina životnoga puta. Kristinin otac (Gustav II. Adolf) umro je kad joj je bilo šest godina te je do njezine punoljetnosti vladalo namjesničko vijeće. Budući da je Kristina Švedska obožavala umjetnost i filozofiju, nakon što je postala kraljica, dala je izgraditi prvo dvorsko kazalište u švedskoj prijestolnici, okruživala se i dopisivala s brojnim intelektualcima svojega doba (poput Descartesa, Molièrea i Pascala), a za njezine vladavine švedski je dvor postao jednim od glavnih kulturnih središta u Europi, pa se Stockholm često nazivao „Sjevernom Atenom“. Cijeli se život podjednako strastveno zaljubljivala i u žene i u muškarce, a 1654. godine iznenada je abdicirala, prešla na rimokatoličku vjeru i otišla u Rim. Udomaćivši se u Rimu, Kristina Švedska borila se za prava žena i manjina. Također je utemeljila umjetničko-intelektualni kružok, u obliku tjednih susreta na kojima se razgovaralo o umjetnosti, filozofiji, znanosti i književnosti, a iz tog će ozračja žive kulturne razmjene, nedugo nakon njezine smrti, nastati Kraljevska akademija, izvorno Accademia dellArcadia. Dario Fo u ovom je iznimnom djelu odao počast ženama, ljubavi, književnosti i umjetnosti: svojim neobičnim stilom, služeći se činjenicama i fikcijom, „plastično“ je prikazao život i doba Kristine Švedske, jedne od najznačajnijih europskih vladarica novoga vijeka.