Što možete napraviti ako ste alergični na prašinu?

Iako se alergija na kućnu prašinu javlja cijele godine, simptomi kao što su kihanje i suzenje očiju, izraženiji su tijekom jeseni i zime, točnije u sezoni grijanja. Kad se spomene ovaj zdravstveni problem, najčešće se misli na prašinu koja je svuda prisutna, međutim, većina ljudi zapravo je alergična na grinje koje obitavaju u sitnim česticama prljavštine. Nažalost, prašinu je teško potpuno ukloniti iz životnog prostora, ali redovitim provjetravanjem, usisavanjem i pranjem kreveta, tepiha i posteljine, ovi neugodni alergeni mogu se u velikoj mjeri suzbiti.

Najčešći simptomi su svrbež, crvenilo i plikovi na koži, kao i suzenje očiju, kihanje, kašljanje, gušenje, pa čak i alergijska astma i bronhitis. U svakom slučaju, reakcije se kreću od vrlo blagih, do toliko intenzivnih da značajno ometaju svakodnevni život pacijenta. Tegobe se uglavnom pojačavaju tijekom jeseni i zime, kada su puno povoljniji uvjeti za razmnožavanje grinja.

Kako se riješiti grinja?

Grinje ne opstaju na višim temperaturama, pa se preporučuje prati rublje barem na 60 stupnjeva C, čak i kad su u pitanju deke i prekrivači. Također, treba koristiti usisivač s vodenim filtrom, posteljinu mijenjati najmanje jednom tjedno, deke redovito usisavajte i ako je moguće iznositi na svjež zrak i sunce, a plišane igračke redovno prati u perilici rublja.

Uz to, iz prostorija gdje borave osobe alergične na prašinu treba ukloniti zavjese, a tepihe zamijeniti prostirkama koje se mogu redovito prati u perilici. Također, stan se mora provjetravati nekoliko puta dnevno.

Liječenje

Alergija na prašinu spada u bolesti koje se ne mogu u potpunosti izliječiti jer je nemoguće potpuno se izolirati od alergena. Ipak, postoje brojni medicinski preparati koji mogu biti od velike koristi u ublažavanju simptoma i olakšavanju svakodnevnog života alergične osobe.

Prvi korak je testiranje pacijenta na inhalacijske alergene. Osim toga, potrebno je utvrditi stupanj imunološke reakcije i ukupnu količinu specifičnih antitijela koja se stvaraju kao reakcija na alergene, odnosno grinje.

U liječenje je najčešće uključeno više specijalista – imunolog, dermatolog, pulmolog i ORL specijalist. Pacijent ni u kojem slučaju ne smije kupovati lijekove na svoju ruku, niti samoinicijativno prekidati terapiju koja se provodi s ciljem sprječavanja akutnih simptoma i podizanja praga osjetljivosti na alergen.

Danas postoji i niz alternativnih metoda koje mogu biti od velike pomoći u liječenju alergija.

Info + Što su grinje?

Grinje su paraziti koji se hrane ljudskom peruti i vidljive su isključivo pod mikroskopom, a nalaze se u kućnoj prašini, zavjesama, tepisima, jastucima, poplunima, kao i na plišanim igračkama… Znanstveni podaci pokazuju kako grinje mogu nastaniti bilo koji dio našeg životnog prostora, a pretpostavlja se da ih u jednom krevetu može biti i više od 1,5 milijuna.

Također, znanost je potvrdila da u jastuku starom šest godina jednu desetinu njegove težine čine odumrle stanice kože, žive i mrtve grinje, kao i njihov izmet. Idealni uvjeti za razmnožavanje grinja jesu temperatura od 25 stupnja i vlažnost od 75 posto, pa ih ima manje u prostorijama sa suhim zrakom i na visokim ili niskim temperaturama. Njihov izmet jedan je od najjačih inhalatornih alergena koji iritira na stotine milijuna ljudi.

Foto: Hutomo Abrianto / Unsplash