Kako prekomjerna briga o sebi može dovesti do wellness burnouta? Odgovore nam je dala psihologinja
U današnjem društvu, koje stalno promovira važnost brige o sebi, lako je upasti u zamku wellness burnouta, stanja mentalne i fizičke iscrpljenosti ...
Bilo da vas anksioznost čini tjelesno bolesnim ili vas drži budnim do kasno u noć, osjećaj je prilično neugodan. Anksioznost može utjecati na svaki dio vašeg života. Proširivanje znanja o tome što je anksioznost i kako se nositi s njom, vam može pomoći poboljšati kvalitetu vašeg života. Anksioznost je jedna od najneshvaćenijih emocija svih vremena. Zato je Business Insider odlučio razgovarati sa stručnjacima i s vama podijeliti njihovo mišljenje o anksioznosti.
1. Anksioznost bi vas trebala čuvati, ali je vaš alarm za anksioznost pokvaren
Anksioznost je normalna i zdrava emocija koja bi vas trebala upozoriti na opasnost. Da ne osjećate anksioznost, sigurno ne biste istrčali iz zgrade koja je u plamenu. Ne biste gledali lijevo i desno prilikom prelaska ulice.
Ničiji anksiozni alarm nije 100 % pravilan. Dogodit će se trenuci kada će vaš um i tijelo reagirati kao da ste u životnoj opasnosti, iako to zapravo niste. Držanje govora u javnosti ili pozivanje nekoga na sastanak u vama može probuditi osjećaj anksioznosti, iako vas nijedna od spomenutih situacija ne može ubiti. Učenje kako odvojiti prave alarme od lažnih je ključno za upravljanje vašom anksioznošću.
Jednostavno priznanje da vaš mozak i tijelo pretjerano reagiraju na događaj koji je potpuno bezopasan vas može osnažiti pozitivno reagirati. Priznajte da niste u pravoj opasnosti i utišat ćete svoj alarm točno toliko da možete nastaviti dalje i ostati produktivni.
2. Anksioznost utječe na vas emocionalno, kognitivno i tjelesno
Većina ljudi anksioznost opisuje kao emociju. Ali ona utječe na vaš mozak i tijelo. Kada ste anksiozni, razmišljate o stvarima koje dodatno nadražuju taj osjećaj. Vjerojatno ponovo proživljavate loše stvari koje su se dogodile u prošlosti ili predviđate katastrofalne stvari za svoju budućnost. Vaše tijelo će odgovoriti u skladu s time. Ubrzat će vam se puls i skočit će vam tlak. Ubrzano ćete disati i oblit će vas znoj. Ove reakcije bi vas trebale pripremiti na akciju. Znanje o tome kako smiriti um i tijelo kad ste anksiozni vam može pomoći lakše se izboriti u stvarno anksioznoj situaciji.
3. Anksioznost nije racionalna
Veoma je lako povjerovati u to da vas anksioznost upozorava da ste u opasnosti. Anksioznost nije uvijek racionalna. Možete se osjećati anksiozno i dok sigurno sjedite u vlastitoj kući. Ona vas može uhvatiti nespremne i jednostavno se pojaviti dok sjedite za svojim stolom na poslu. To kako vi reagirate na povećanu razinu anksioznosti čini veliku razliku u tome koliko će ona trajati i koliko će biti intenzivna.
Ako paničarite i uvjerite se da ne možete podnijeti taj neugodan osjećaj ili da je vaša anksioznost znak neizbježne propasti, ostat ćete u tom neugodnom stanju. Odlučite li je prigrliti ili se boriti protiv nje, brže ćete se osjećati bolje. Prihvatite činjenicu da je anksioznost neugodna, ali podsjetite sebe da vi možete tolerirati nevolju.
4. Smanjite anksioznost tako što ćete govoriti o svom emocionalnom stanju
Kako ne bi mijenjali okruženje, pokušajte kontrolirati svoju anksioznost tako što ćete promijeniti način na koji reagirate na događaje iz okruženja.
Zdrave metode suočavanja s anksioznošću uključuju stvari poput šetnje, meditacije ili prakticiranja vježbi disanja koje će umiriti vaš um i tijelo.
Nezdrave metode suočavanja s anksioznošću su one koje će samo privremeno maskirati vaše emocije, ali će stvoriti nove probleme. Zbog nje se možete okrenuti alkoholu, prejedanju, binge gledanju serija, a samim time dolazi i do zapostavljanja pravih obaveza.
Važno je, ako već imate metode koje vam pomažu suočiti se s ovim osjećajem, znati da ih možete nadograditi.
5. Anksioznost postaje poremećaj kad narušava vaše funkcioniranje
Anksiozni poremećaji uključuju stanja poput paničnih poremećaja, socijalne anksioznosti, generaliziranog anksioznog poremećaja i anksioznog poremećaja izazvanog lijekovima. Anksioznost postaje dijagnosticirana mentalna bolest onog trenutka kada počne negativno utjecati na vaše socijalno, profesionalno i edukativno funkcioniranje. Izbjegavanje socijalnih okupljanja, svađanje s nekim zbog vaše anksioznosti, duži izostanci s posla ili gubitak želje za spavanjem, samo su neki od znakova da imate anksiozni poremećaj.
6. Anksioznost se liječi
Anksioznost je vrlo česta, a opet nedovoljno liječena bolest u svijetu. Australska studija je pokazala da prosječna osoba koja pati od anksioznosti tek nakon osam godina započne liječenje. Nesretna je okolnost što ljudi toliko čekaju da bi se počeli liječiti, jer je anksioznost izlječiva. Liječenje se može sastojati od lijekova i terapije ili kombinacije ovih dviju stavki.