Evo što sve trebate znati o krvnom tlaku

Vjerojatno većina vas zna da je održavanje krvnog tlaka u referentnim vrijednostima jako važno za dobro i zdravo srce, no koliko zapravo znamo o tome što je krvni tlak ili zašto je on tako važan? U nedavnom istraživanju koje je provedeno u SAD-u pokazalo se da svaki treći Amerikanac ima povišeni ili visoki tlak, a da čak 20 posto njih toga nije ni svjesno. Evo nekoliko osnovnih informacija o tlaku i stvarima na koje bismo morali pripaziti.

Krvni tlak je pritisak krvi na stijenke krvnih žila (arterija) u svakom dijelu tijela. Krv teče kroz krvne žile upravo zato što se nalazi pod određenim tlakom. Tlak se stvara radom srca poput pumpe. Pri svakom izbacivanju krvi iz srca (sistola), tlak se povisuje, a kod ulijevanja krvi u srce (dijastola), tlak se snižava. To su ujedno i dva broja koja ćete dobiti kada odete kod liječnika da vam izmjeri tlak. Gornji broj predstavlja sistolički krvni tlak, a donji broj dijastolički krvni tlak.

Krvni tlak je promjenjiv, mijenja se tijekom dana i noći i podložan je mnogim vanjskim i unutarnjim čimbenicima. Te promjene posljedica su aktivacije brojnih mehanizama kojima organizam nastoji održati odgovarajući protok, ovisno o promjeni životnih uvjeta.

Službeno, povišenim krvnim tlakom smatra se svako mjerenje preko 140/90, ali čim prijeđete 120/80, trebali biste pripaziti na njega. On je odraz pojačanog rada srca te povećanog otpora u stijenci krvnih žila. Zbog povećanog pritiska na krvne žile, srce je pod stalnim opterećenjem.

Povišeni krvni tlak ili hipertenzija još se naziva i tihim ubojicom jer ne pokazuje nikakve simptome i zapravo ga možete uočiti jedino redovitim mjerenjem. Kronično povišeni krvni tlak povećava rizik od bolesti srca i s vremenom ugrožava mogućnost prolaska krvi do mozga, bubrega, očiju i, naravno, srca.

S druge strane, niski krvni tlak nije opasan osim ako nemate simptome poput vrtoglavice, jakih glavobolja, mučnine i zbunjenosti te padanja u nesvijest. U tom slučaju posjetite liječnika jer bi se moglo raditi o ozbiljnijim zdravstvenim stanjima poput endokrinih bolesti, nedovoljnog unosa hranjivih sastojaka ili problema s lijekovima.

Tlak se tijekom dana mijenja, skače i pada te ovisi o mnogim faktorima. Počinje se dizati nekoliko sati prije nego što se probudite, vrhunac doseže oko podneva, a najniži je dok spavate. Ako vam zatreba više kisika, kao kada trenirate ili probavljate hranu, lako će skočiti da bi vam pomogao u obavljanju tih zadataka.

Bez obzira na to trebate li spustiti tlak ili ga zadržati takvim kakav je sada, pravi životni odabiri mogu vam pomoći u tome. Zdrava prehrana u koju je uključeno puno voća i povrća, cjelovitih žitarica i oraha pomoći će vam isto kao i redovita fizička aktivnost.

Prema nekim istraživanjima, samo 30 minuta fizičke aktivnosti dnevno (poput hodanja, trčanja, plivanja ili teretane) može vam znatno poboljšati krvni tlak. Pokušajte držati stres pod kontrolom koliko je to moguće. Stalna napetost tjera dodatno izlučivanje hormona, što s vremenom oštećuje arterije i može dovesti do raznih zdravstvenih stanja poput dijabetesa tipa 2.

Naravno, preporučuje se prestanak pušenja i izbjegavanje alkohola te smanjenje prekomjerne tjelesne težine.

Foto: Unsplash

IZVOR: INDEX.HR