Za one koji božićne poklone kupuju ranije: 15 vrlo elegantnih darova iz Sinsaya do 10 eura
Božićna sezona bez bjesomučnog shoppinga u posljednji tren, bez jurnjave po gradu i kupovanja poklona "na silu" uz obećanje - iduće godine sve ću n...
Zimi se oprano rublje vani zna osušiti vrlo brzo, posebno kada je zrak suh, vrlo hladan i puše vjetar. Sušenje ne treba izbjegavati kad su minusi jer ta situacija zapravo je dobra – rublje će se najprije zalediti, a potom će se, čim se temperatura popne iznad nule tijekom dana, led pretvoriti u plinovito stanje.
“Da, rublje se stvarno suši vani čak i na mraznim temperaturama. Tajna se naziva sublimacija. Ako se termometar spusti ispod nula Celzijevih stupnjeva, rublje se prvo smrzne, a zatim dolazi do takozvanog faznog prijelaza – led ide izravno u plinovito stanje. Dakle, može se objasniti da se rublje čak i na -20 stupnjeva može posušiti vani”, objasnio nam je Miro Dokmanović, stručnjak za građevinsko isušivanje iz zagrebačke tvrtke Proluft koja se bavi rješenjima protiv stvaranja vlage.
“Naravno, ovaj postupak može trajati nešto duže nego sušenje odjeće kod ljetnih temperatura, pa je potrebno malo strpljenja. Kad god je to moguće, odjeću i posteljinu treba ostaviti na svježem zraku, kako bi izbjegli višak vlage u stanu. Slobodno objesite odjeću i posteljinu van kuće sve dok se sublimacija ne dogodi i rublje ne osuši”, dodao je.
Napomenuo je da brzina sušenja rublja i ovisi o vlažnosti te jačini vjetra.
“Mrazan i suhi dan daju najbrže rezultate. Poželjno je da ima vjetra, jer vjetar znatno ubrzava ovaj proces. Nije važno da li voda jednostavno isparava ljeti ili se mijenja iz smrznutog stanja izravno u plinovito, po zimi. Važno je da sušenje veša funkcionira, zar ne”, zaključio je ovaj stručnjak.
Sušenje rublja u zatvorenom prostoru povećava koncentraciju vlage u zraku, a time i rizik od bolesti dišnog sustava, posebno kod ljudi koji su već u startu osjetljiviji, poput astmatičara. Puno vlage u zraku pogodno je tlo za razvoj i razmnožavanje gljivica i plijesni, a nakon što se pojave u kući, njihove sitne spore se rasprše zrakom i završavaju u plućima svih ukućana.
“Prevelika vlažnost udahnutog zraka dovodi do promjena u našem organizmu u smislu smanjene koncentracije, pospanosti, promjena raspoloženja, ali i pogoduje razvoju uzročnika bolesti dišnog sustava koje se razmnožavaju u vlažnoj sredini, kao što su gljivice, plijesni i slično”, objasnila nam je Branislava Čilić dr. med., specijalist obiteljske medicine iz Zagreba.
“U zimskim mjesecima vlagu možemo izbjeći sušeći rublje vani, u sušilicama ili prostorijama u kojima ne boravimo. Tu ne smijemo zaboraviti ni isparavanje kod kuhanja hrane. Prostorije u kojima boravimo moramo često, makar i kratko, provjetravati”, dodala je.
Osim zbog vlage u zraku, prostor u kojem živite dobro je provjetriti više puta dnevno i zbog virusa, posebno ako je netko od ukućana bolestan. Naime, virusi se znaju nagomilavati ako se dom ne provjetrava, a što je njihova koncentracija u zraku veća, veće su i šanse da se razbolite.
Foto: Ylanite Koppens / Pexels