Sirovo mlijeko postalo je popularno. Evo zašto ga ne trebate piti
Društvenim se mrežama u posljednjih nekoliko mjeseci proširio krajnje neobičan trend - sirovo, nepasterizirano mlijeko. Naime, kreatori sadržaja ko...
Ono što je poznato i ugrađeno u naša sjećanja, može ponekad rezultirati pristranom, iskrivljenom ili iracionalnom odlukom. Ponekad inzistirate na tome da radite stvari “na svoj način” ili “stari način” čak i kad vam se predstavi prečac koji će vam pomoći da brže postignete svoj cilj? To je čest oblik kognitivne pristranosti, nesvjesni proces koji uključuje utapanje u sustav vjerovanja, čak i kad nam se ponudi učinkovitije rješenje.
Možete se zapitati i zašto bi to bio problem? Kakva je razlika ako koristite stari pristup za rješavanje problema, sve dok on djeluje? Znanstvenici kažu da je problem u tome što stari načini ne funkcioniraju uvijek najbolje jer držanje za ono što već znamo da je istina, onoga što je poznato i ugrađeno u naša sjećanja, može ponekad rezultirati pristranom, iskrivljenom ili iracionalnom odlukom.
Majmuni su, s druge strane, puno otvoreniji za prelazak na učinkovitije strategije za postizanje svojih ciljeva, nadmašujući ljude kad su u pitanju testovi kognitivne fleksibilnosti, kako pokazuje istraživanje ponašanja sa Sveučilišta Georgia, objavljeno 2019. u časopisu Nature’s Science.
Istraživanje je obuhvatilo 60 ljudi, sedam rezusa makaki majmuna i 22 majmuna kapucina, a zatim su testirali radno pamćenje i koliko se držimo otprije naučenog ponašanja te koliko razvijamo ili učimo nove i učinkovitije strategije za rješenje problema ili postizanje cilja, kako prenosi Psychology Today.
Svi sudionici istraživanja su nakon postignuća dobili nagrade i priznanje. Zatim im je objašnjen prečac koji će im pomoći da lakše dođu do cilja i prime nagradu ranije. Rezus makaki majmuni i kapucini lakše su se prilagodili i primijenili nove metode kako bi došli do cilja u odnosu na ljude. Čak i kad su ljudi odlučili koristiti prečace, trebalo im je puno duže da prihvate nove strategije u odnosu na majmune, a značajan broj (gotovo trećina) i dalje se odupirala i koristila stari pristup. Prethodne studije pokazale su da su, s obzirom na izbor, i drugi primati poput čimpanza i babuna također spremniji koristiti prečace u odnosu na ljude.
Često postoji dobar razlog za to da se držimo isprobanog i istinitog. I dok je noviji ili alternativni pristup problemu možda učinkovitiji, za pojedinca učenje i korištenje tog pristupa ne mora biti. Možda ne prihvaćamo to da stara pravila više ne pružaju najbolje rješenje ili da bi nova strategija mogla bolje funkcionirati. Znamo kako postoji više načina da se postigne cilj i odlučimo koristiti onaj koji nam je najpoznatiji i najudobniji bez obzira na njegovu učinkovitost.
Je li važno mijenjati navike u našim životima? Prema tim istraživačima, ako ne razmišljamo “izvan okvira” i ne tražimo nove pristupe, to nas može sprječavati da napravimo najbolje odluke u mnogim područjima našeg života, poput promjena kod zdravlja i u financijama.