Olakšajte si zimu uz pomoć beauty i wellness navika kojih se drže Skandinavke
Stiglo je mnogima ne baš omiljeno doba godine – hladni zimski mjeseci, temperature koje se bliže nuli, duge noći i kratki dani. Kako biste se u ovo...
Koliko puta ste zaboravili gdje ste nešto ostavili ili zašto ste otvorili neku ladicu ili se nikako ne možete sjetiti neke riječi. Mnogi ljudi primjećuju porast ovakvih problema u 50-im i kasnijim godinama.
Međutim, mnoga istraživanja savjetuju kako ne biste trebali čekati da se pojave ovakvi znakovi ili slični simptomi prije nego se odlučimo fokusirati na aktivnosti koje su zdrave za naš mozak.
Na neuropsihološkim testovima, koji omogućuju precizno mjerenje i praćenje kognitivnih sposobnosti, većina ljudi pokazuje pad u pamćenju i rasuđivanju već od ranih 30-ih, a smanjena sposobnost za obradu podataka vidljiva je već do sredine tridesetih. Oni su u početku suptilni, a uočljiviji postaju nakon 50. godine.
Istraživanja su pratila više od 3.000 mladih ljudi, u dobi od 18 do 30 godina, tijekom 25 godina, kako bi saznali koje aktivnosti utječu na zdravlje mozga i njihovo kognitivno funkcioniranje. Ovo su bili rezultati:
Sudionici su ocjenjivali složenost svog zanimanja prema sljedećim stavkama, koristeći ljestvicu od 0 do 7 (veći broj je značio veću složenost):
-Procjena informacija prema standardima
-Obrada informacija
-Analiza podataka ili informacija
-Donošenje odluka i rješavanje problema
-Kreativno razmišljanje
-Ažuriranje i korištenje znanja o radu
-Razvoj ciljeva i strategija
-Zapisivanje poslova i aktivnosti
-Organiziranje, planiranje i određivanje prioriteta
Oni koji su pokazivali visoke razine kognitivnih sposobnosti koje se tiču posla imali su bržu obradu informacija, bolju mentalnu fleksibilnost i zdraviju strukturu mozga 25 godina kasnije. Budući da je ovo istraživanje korelacijsko i ne dopušta da se može zaključiti kako su kognitivno zahtjevnija zanimanja povezana s boljim zdravljem mozga, druga istraživanja predložila su da kognitivno složenije aktivnosti promoviraju bolje zdravlje mozga kod ljudi na različitim intelektualnim razinama.
Mlađe odrasle osobe koje su imale bolje srčanožilno zdravlje i više tjelesnih aktivnosti u 20-im i 30-ima bili su kognitivno zdraviji 25 godina kasnije.
Bavljenje fizičkom aktivnošću koja vam pruža radost povećava vjerojatnost da će vam ta aktivnost postati cjeloživotna navika koja jača ne samo zdravlje mozga, već i tjelesno zdravlje, raspoloženje, san i kvalitetu života.
Ljudi u 20-im i 30-ima koji su gledali televiziju više od tri sata dnevno, 25 godina kasnije su znatno sporije obrađivali informacije i imali lošije kognitivno zdravlje od onih koji su gledali televiziju manje od tri sata dnevno. Oni koji su više gledali televiziju i imali nisku razinu tjelesne aktivnosti imali su i dvostruku vjerojatnost da će 25 godina kasnije imati lošije kognitivno funkcioniranje od onih koji su gledali manje televiziju i imali bolju tjelesnu aktivnost.
Sva tri ova čimbenika utječu na zdravlje mozga kod osoba srednje dobi i starijih osoba. Iako se pretpostavljalo da bi oni mogli utjecati i na mlađe osobe, to se nedavno i dokazalo, kako prenosi Psychology Today.
Foto: Unsplash