Chef Neven Milić iz “Zelenog vaala” otkrio nam je glavne prednosti biljne prehrane

Njihov tipičan jelovnik sastoji se od žitarice, mahunarke, pirjanog i svježeg povrća, najčešće u obliku salate i prepuna nutritivno vrijednih namirnica. I bez mesa. Neven Milić iz Zelenog vaala, omiljene adrese Lj&Z redakcije kad je riječ o naručivanju hrane na posao, uveo nas je u budućnost prehrane.

Kako izgleda jedan tipičan jelovnik koji pripremate?
Jedan tipičan cjelovit ručak sastoji se od žitarice, mahunarke, pirjanog i svježeg povrća, najčešće u obliku salate. Trudimo se što manje kuhati povrće kako bismo u njemu zadržali što više minerala, vitamina i biljne vode. Kuhamo kao što bismo za sebe, koristeći lako dobavljive namirnice sa što većim udjelom onih iz našeg podneblja. Nađu se tu i lazanje, pohane palačinke, punjene paprike, pire od krumpira sa špinatom. Imali smo i ćevape u lepinji, ubacimo i burgere, nekad s dodatnim pohanim veganskim sirom, jedinstvenom kombinacijom na ovim prostorima, razne wrapove, burek, pohani seitan, sve zanimljivo čega se dosjetimo.

Koje su prednosti cjelovite biljne prehrane?
Cjelovitom biljnom prehranom u organizam unosimo sve nutrijente potrebne za zdravo funkcioniranje organizma. Jedemo li redovito, unosimo li razumne količine svježih namirnica, žitarica, orašida, grahorica, zdravom organizmu neće ništa nedostajati. Biljne namirnice brže se i lakše probavljuju i takvi nutrijenti često se bolje apsorbiraju u organizam. Tako trošimo manje energije na probavu i imamo više energije za život i svakodnevicu.

Biljna prehrana uključuje i neke namirnice do kojih je teško doći…
Prije nekoliko godina na tržištu je doista bilo malo veganskih gotovih i polugotovih namirnica i proizvoda, slabo su se prodavali i cijena im je bila visoka. Danas gotovo da ne postoji dućan u kojemu nema barem nekoliko polica iznad kojih piše Zdrava hrana i sl., i one se nezaustavljivo šire.

Koje su nutritivno najbogatije namirnice?
Sjemenke su velik izvor proteina, a bogati proteinima su i kikiriki, sezam, chia sjemenke te indijski oraščići. Grahorice isto tako, najviše leća, slanutak i grahovi. Brokula, blitva, kelj, cvjetača obiluju kalcijem. Cous-cous, bulgur, riža, zobene pahuljice, kukuruz i kukuruzna krupica te proso sadrže velike količine ugljikohidrata, čovjekovog primarnog izvora energije. Orašasti plodovi odličan su izvor zdravih masti, baš kao i sjemenke lana, suncokreta, bučine koštice i sl. Kad su u pitanju mikronutrijenti, obavezno moramo spomenuti borovnice i chia sjemenke. Ne smijemo zaboraviti ni na krumpir, koji je prepun željeza, magnezija, kalija, mangana, bakra te vitamina C i B.

Čime se može zamijeniti šećer?
Bijeli šećer može se zamijeniti pravim, nerafiniranim, smeđim, od šećerne trske, i ništa se ne gubi na okusu, dapače, takvi šećeri su punijeg okusa. Postoji cijela paleta zaslađivača i zapravo su puno zanimljiviji od bijelog šećera. Agavin sirup, ječmeni slad, rižin slad, šećer od kokosovog cvijeta i svi oni vrlo lako su dostupni na tržištu.

Što jesti umjesto mesa?
Neki biljni izvori proteina su mahunarke, chia sjemenke, heljda, kvinoja, sjemenke konoplje, spirulina i seitan. Prema riječima stručnjaka, biljni izvori proteina mogu osigurati odgovarajuću količinu esencijalnih aminokiselina ako je prehrana raznolika. Želite li baš strukturu i miris mesa, na tržištu se u posljednjih godinu dana pojavio cijeli niz burgera, odrezaka, vrlo realnih zamjena za meso.

Čime zamijeniti mlijeko?
Danas na tržištu postoje razna vrsta biljnih mlijeka koja su obogaćena kalcijem, a kalcij se nalazi i u orašastim plodovima, povrću i voću kao što su zeleno lisnato povrće poput blitve, kupusa, brokule, kelja, sušenih smokava, badema, bademovog mlijeka i maslaca od badema; sjemenke poput sezama i lana, mlijeko od konopljinih sjemenki, tahini, mahunarke, naranče i tempeh. Biljni kalcij se u pravilu jako dobro apsorbira u organizam.

Razgovarala: Antonija Vrčić

Foto: Privatna fotografija