Prehrana za zrele godine: Namirnice koje tijelo voli nakon 50.
Nakon 50. godine, tijelo prolazi kroz niz promjena - metabolizam se usporava, smanjuje se mišićna masa, a kosti postaju osjetljivije.Istovremen...
Moramo priznati, 2020. godina nas ne prestaje šokirati. Baš kad smo pomislili da ćemo početi sanirati psihološku štetu koju nam je ostavila izolacija zbog koronavirusa, a Zagrepčanima i potres, na drugom kraju svijeta počeli su veliki prosvjedi uzrokovani nasilnom i tragičnom smrću Georgea Floyda.
Premda rasizam u SAD-u, ali i diljem svijeta, nije novost, upravo su riječi “Ne mogu disati” Georgea Floyda Ameriku digle na noge. Nakon što je cijeli svijet zgrozio čin dva muškarca koji su iz svog kamioneta ubili mladog Ahmauda Arberyja dok je džogirao, ali i slučaj 26-godišnje Breonne Taylor koju su policajci usmrtili u krevetu u njezinom domu, prije nekoliko dana tragedija se ponovila – policajac Derek Chauvin je svojim koljenom usmrtio 46-godišnjeg Georgea Floyda dok su ostali policajci na dužnosti – gledali. I sve to zbog navodno krivotvorene novčanice od 20 dolara. Problem duboko ukorijenjenog rasizma u Americi je smrću Georgea Floyda, ponovno i s punim pravom, postao glavna tema i gorući problem.
Da, 2020. je, i da, i dalje nam nije jasno kako rasizam nije ostao daleko u prošlosti. No, činjenica je da je on tu, i svima je u ovom trenutku jasno da se protiv njega treba aktivno i sustavno boriti. Treba reagirati na svaki oblik raszima, nasilja i netolerancije, baš kao što je pravni sustav trebao instantno reagirati na zlodjela policajaca u Americi. Jer ne samo da nedužni stradavaju nego rasna diskriminacija ima i velik utjecaj na mentalno zdravlje svih izloženih, s čime će se složiti vjerojatno baš svaka osoba ili pripadnik manjine koja se nedopustivim oblikom ponašanja susrela tijekom svog života. Kako piše Shape, potonje potvrđuje i istraživanje sa Sveučilištu u Manchesteru koje se fokusiralo na sistemski rasizam.
Znanstvenici su u ovoj studiji istraživali odgovore etničkih manjina u Velikoj Britaniji i njihova iskustva s fizičkim nasiljem, osjećajem nesigurnosti zbog svoje narodnosti te verbalnim nasiljem. Izvještaj istraživanja objavljen u American Journal of Public Health otkrio je da kontinuirani rasizam ima konkretne utjecaje na mentalno zdravlje – pripadnici manjina koji su se često susretali s rasnom diskriminacijom imali su puno veće šanse za razvijanje poremećaja poput depresije i anksioznosti nego manjine koje se nisu susretale s rasnom diskriminacijom. Najveći su negativni utjecaj na mentalno zdravlje imali, kako otkriva izvještaj, osjećaj nesigurnosti i izbjegavanje određene lokacije ili situacije zbog rasne diskriminacije. Također, jedna od autorica studije naglasila je kako čak i sama svijest o rasnoj diskriminaciji koju drugi doživljavaju, što uključuje čak i samo svjedočenje rasnoj diskriminaciji na vijestima, može negativno utjecati na mentalno zdravlje pripadnika etničkih manjima. Nadalje, kontinuirani periodi anksioznosti, kako piše Shape, mogu uzrokovati ozbiljne fizičke simptome, poput glavobolja, boli u mišićima, umora i nesanice. Susretnete li se s ovim simptomima povremeno, pomoći vam mogu neke od ovih tehnika, no ako se problem nastavi, obavezno se posavjetujte sa svojim liječnikom.
https://www.instagram.com/p/CAvqC5UgKJx/
https://www.instagram.com/p/CAx4-8GpHvK/
Foto: Instagram