Znamo recept kako doživjeti stotu i zbilja nije teško

Istraživanje regija u kojima ima najviše stogodišnjaka pokazalo je da ih povezuje nekoliko detalja, među kojima se posebno ističe – sklonost stanovnika da se posvete vrtovima.

Prije 12 godina autor i stručnjak za starenje Dan Buettner posjetio je zajednice poznate po tome što imaju mnogo stogodišnjaka, uključujući Okinawu u Japanu, regiju Barbagia na Sardiniji i adventističku enklavu sedmog dana u Kaliforniji. Ta je područja nazvao “plavim zonama” te zajedno s timom istraživača pokušao pronaći što ih sve povezuje.

Došli su do očekivanih zaključaka – poput toga da u njihovoj prehrani prevladava povrće, da imaju snažnu društvenu mrežu te da postoji tendencija umjerenog vježbanja. No, postoji jedna iznenađujuća zajednička stvar: U svakoj od tih zajednica stanovnici obrađuju vrtove u visokoj starosti.

To nije slučajno, postoje brojna istraživanja koja dokazuju da vrtlarstvo povećava dobrobit i dugovječnost, kažu stručnjaci, a evo nekoliko mogućih razloga:

1. Povezuje vas s prirodom
Izloženost suncu, svježem zraku i biljnoj prehrani vodi zdravlju. Tako liječnici u Škotskoj  sada za visoki tlak i anksioznost pacijentima prepisuju “šetnje prirodom” i interakciju s okolinom, od promatranja ptica do skupljanja grančica.

U poznatoj studiji iz 1984. godine, istraživač zaštite okoliša Roger Ulrich otkrio je da se pacijenti kojima su uklonjeni žučni mjehuri brže oporavljaju – i s manje lijekova protiv boli – ako njihove bolničke sobe gledaju na prirodu, a ne na zid od cigle.

– Imamo neku vrstu biološki “pripremljenog” raspoloženja za pozitivan odgovor na prirodu, jer smo evoluirali u prirodi. Bilo nam je dobro i skloni smo pozitivno reagirati na okruženja koja su nam bila povoljna, pojašnjava on. Dakle, ako priroda pozitivno utječe na nas, onda okretanje vrtlarstvu može biti nešto vrlo pozitivno. A vrt vas “tjera” da to bude redovno ako želite vidjeti rezultate svoga rada.

2. Dobra je vježba

Je li vrtlarstvo ekvivalent trčanju triatlona? Naravno da ne, ali se ipak kvalificira kao vježba. Različite vrste vrtlarenja zahtijevaju drugačije količine tjelesne aktivnosti.

“Rad u vrtu vraća vještinu i snagu, a aerobna tjelovježba može lako iskoristiti isti broj kalorija koliko ih se može potrošiti u teretani”, kaže  Richard Thompson, istraživač s londonskog Kraljevskog koledža.

Na primjer, oranje zemlje i iskopavanje kamenja mogu biti jedna od najzahtjevnijih stvari koje ćete ikada učiniti. S druge strane, obrezivanje ruža ili sadnja sjemena predstavljaju vrlo blagu vježbu.

3. Pojest ćete ono što naraste
Ako uzgajate voće i povrće, kao što to rade ljudi u Plavim zonama, imat ćete zdravstvene koristi i od toga što će se ti proizvodi naći na vašem tanjuru. Ne samo da ćete jesti više povrća, već će ono biti kvalitetnije. Naime, većina voća i povrća tri dana nakon žetve izgubi 30 posto hranjivih sastojaka  uslijed prirodnog procesa u kojem nastavljaju ‘disati’ i nakon uklanjanja sa zemlje. Proizvodi koje kupujete u trgovini najčešće su ubrani nekoliko dana ranije.

4. Vježbate um i rješavate stres
U jednom istraživanju provedenom u Nizozemskoj 30 ljudi je dobilo naporan zadatak, nakon čega je slijedilo 30 minuta čitanja ili vrtlarenja. Oni koji su se bavili vrtom oporavili su se od stresa mnogo brže, pokazale su njihove izjave, ali i mjerenja razine kortizola  u njihovim tijelima. Nije čudno da mnogi stručnjaci vrtlarenje svrstavaju u ravan meditacije.

I nije važno hoćete li se baviti vrtlarstvom zato da biste imali svježeg voća i povrća, ili ćete se samo posvetiti uzgoju cvijeća. U oba slučaja vrijeme koje provedete s rukama koje su povezane sa zemljom, možete računati kao godine koje su vam dodane životnom vijeku, kako donosi portal Make it.

IZVOR: 24SATA.HR