Na kanadskom sveučilištu usavršili su metodu izoliranja specifičnih trenutaka kad je čovjek fokusiran na jednu ideju, tako da se sada može mjeriti prelazak s jedne misli na drugu i izbrojati ih.
Prosječan čovjek ima oko 6000 misli kroz dan, pokazuju istraživanja ljudskog mozga. Riječ je o podacima koje su prikupili stručnjaci s Odsjeka za psihologiju sa sveučilišta Queen u Kanadi, koji tvrde da su otkrili potpuno novi način “mjerenja” kad jedna misao završava, a druga počinje.
Opisali su to u časopisu Nature Communications. Projekt su vodili dr. Jordan Poppenk te doktorandica Julie Tseng, koji su opisali metodu izoliranja specifičnih trenutaka kad je čovjek fokusiran na jednu ideju, fenomen koji su istraživači opisali kao “crv u mislima”. Kažu kako je studija pokazala da mjerenje misli može predvidjeti čovjekovu osobnost.
Procjenjuju da prosječan čovjek ima oko 6.200 misli dnevno.
“Misaoni “crvi” su susjedne točke u pojednostavljenom predstavljanju obrazaca aktivnosti u mozgu”, pojašnjava Poppenk, koji je stručnjak za područje kognitivne neuroznanosti. Dodaje da mozak svakog trenutka zauzima drukčiju točku u tom promatranom prostoru.
“Kad osoba krene u novu misao, ona stvara novog “misaonog crva” kojeg možemo otkriti. Također, primijetili smo da se misaoni crvi pojavljuju upravo kao što se pojavljuju novi događaji na ekranu dok gledamo neki film. Promatranje nam je pomoglo da potvrdimo ideju da izgled novog misaonog crva odgovara prijelazu misli”, pojašnjava Poppenk.
Ta otkrića temelje se na postojećim kognitivnim neuroznanstvenim istraživanjima koja datiraju više od desetljeća i pružaju nam novi uvid u tijek misli. Prije toga, istraživanje je bilo usmjereno na korištenje slike mozga kako bi se pronašlo o čemu osoba u nekom trenutku razmišlja, uspoređujući aktivnost s poznatim uzorcima rada mozga. No, veliko ograničenje ovih istraživanja bilo je to da vam je potreban obrazac baš za svaku ideju koju žele promatrati, što znači da je proces istraživanja skup i dugotrajan.
“Unaprijedili smo istraživanje odustavši od tog pokušaja da razumijemo o čemu čovjek razmišlja i umjesto toga usredotočili smo se na to kada je počeo razmišljati o drugim stvarima”, kaže Poppenk. Tako istraživanje omogućava da znanstvenici prepoznaju kada je čovjek pomislio nešto novo, bez obzira na to o čemu razmišlja.
“Mogli biste reći da smo preskočili rječnik, pokušavajući razumjeti interpunkcijski jezik uma”, dodaje.
U istraživačkom radu se primjećuje da su znanstvenici sve više zainteresirani za proučavanje kako ljudska svijest neprekidno teče iz jedne misli u drugu. Prema priopćenju sa sveučilišta, ovo istraživanje može pomoći u ispitivanju učinka vanjskih faktora na naše obrasce razmišljanja, od ispijanja šalice kave do gledanja filma po drugi put.
“Prethodna su se istraživanja često oslanjala na volontere koji bi opisivali svoje vlastite misli, što je vrlo nepouzdana metoda. Biti u stanju prepoznati i izmjeriti nadolazak novih misli pomaže nam da zavirimo u ‘crnu kutiju’ uma koji odmara, te da istražimo vrijeme i tempo misli kad osoba samo sanja neku radnju i slično”, pojašnjava glavni istraživač.
Ovaj tim u daljnjim istraživanjima planira sagledati kako se kognitivna dinamika mijenja tijekom životnog vijeka te pokušati bolje razumjeti kako se stopa mentalne aktivnosti – vrijeme potrebno da osoba u mislima krene dalje – odnosi na njihove osobne karakteristike.
“Na primjer, zanima nas kako se stopa mentalne aktivnosti odnosi na sposobnost neke osobe da se koncentrira na dulji period”, kaže Poppenk za Newsweek. Također, plan je istražiti i mogu li mjere dinamike misli poslužiti u kliničke svrhe.
“Recimo, naše metode mogle bi podržavati rano otkrivanje poremećaja misli kod shizofrenije ili brzu izmjenu misli kod ADHD-a i slično. Mislimo da ova metoda ima puno potencijala”, zaključuje Poppenk.
Foto: Unsplash
