Nekoliko načina za prisjetiti se svojih snova

Nije poznato zašto naš um noću putuje na određena mjesta ili odabire određene uspomene, boje, glasove, prizore i ljude. I dok se neki ljudi često prisjete svojih snova, drugi imaju problema s time.

Način na koji se formiraju naši snovi ostao je misterij u znanstvenim krugovima. Danas znamo da naš mozak konstruira snove iz naših sjećanja koja su prisutna u svakodnevnom životu te od dubokih podsvjesnih materijala.

Znači, nedavna sjećanja kombiniraju se s informacijama koja smo pohranili posljednjih godina – sjećanjima, traumama, emocijama i osjećajima – i stvaraju se tajanstveni, ponekad apsurdni snovi.

Međutim, još nije moguće utvrditi zašto naš um noću putuje na određena mjesta ili zašto odabire određene uspomene, boje, glasove, prizore ili ljude. I dok se neki ljudi često prisjete svojih snova, drugi imaju problema s time.

Osam razloga zašto se ne sjećate svojih snova:
1. STRES Istraživanja su pokazala da stres ne samo da narušava i skraćuje REM fazu spavanja nego i povećava broj buđenja tijekom noći. I jedno i drugo mogu vam otežati pamćenje onoga što ste sanjali.
2. PREHRANA Važno je izbjegavati hranu koja remeti san – teška i bogata hrana, masni i prženi obroci, začinjena jela, citrusno voće, gazirana pića…
3. TRAUMA Trauma je slična stresu, ali puno intenzivnija. To može lako dovesti do nesanice, ali i potpunog suzbijanja prisjećanja snova u nastojanju da se što prije zaborave bolne noćne more.
4. STIMULANSI Preporuka je prije spavanja izbjegavati kofein, nikotin, alkohol i marihuanu jer sve to remeti san. Iako se čini da, recimo, alkohol doprinosu bržem ulasku u san, on zapravo remeti spavanje u drugoj polovici noći kada dolazi do probavljanja tog alkohola.
5. ODREĐENI LIJEKOVI Prema riječima stručnjaka za spavanje i profesora NYU-a Girardina Jean-Louisa, “određeni lijekovi mogu utjecati na REM ciklus spavanja ili potaknuti noćne more”.
6. POREMEĆAJI SPAVANJA Sve od nesanice pa do apneje u snu i narkolepsije može negativno utjecati na REM ciklus spavanja.
7. PREBRZO BUĐENJE Prema psihologu i stručnjaku za snove Rubinu Naimanu, prebrzo buđenje možda vas tjera da zaboravite snove. Kaže da je razdoblje neke vrste ošamućenosti “izvanredno hibridno stanje u kojem se budite iz sna, odlično za prisjećanje onoga što ste sanjali”.
8. NEOBRAĆANJE PAŽNJE Autor i stručnjak za lucidno sanjanje Robert Wagoner spomenuo je jednom prilikom da neke ljude jednostavno više zanima što su sanjali nego druge. A ako vas nešto ne zanima, tome nećete pridavati pažnju, kako prenosi mindbodygreen.com

Savjeti kako se lakše sjetiti snova

Kao prvo, pobrinite se za to da spavate kvalitetno – to je prvi korak do lakšeg prisjećanja onoga što ste sanjali.

“Spavanje u zamračenoj prostoriji jer naš organizam u mraku luči melatonin, hormon sna koji je odgovoran za spavanje – između ostalog zato i spavamo noću. Dakle, treba ugasiti svjetla, spustiti rolete ako je ulična svjetiljka jake svjetlosti. Prigušiti zvukove ukoliko je to moguće. Dobro je popiti topli napitak, čaj, mlijeko, kakao kako bi više krvotoka bilo preraspoređeno prema probavi, a manje u mozak. Poznato je kako konzumacija mlijeka sadrži aminokiselinu L triptofan koja pomaže ljudima da utonu u san”, objasnila nam je Branislava Čilić dr. med., specijalist obiteljske medicine.

Dodaje kako pred spavanje nikako nije dobro gledati uznemirujuće filmove, igrati ratne igrice. Također, nije dobro spavati tijekom dana dulje od 10 do 15 minuta.

“Dobro je uključiti neki ritual pred spavanje, koji nam stvara uvjetni refleks spremanja za spavanje. To su npr. čitanje laganog štiva, glazba, tuširanje, konzumacija toplih napitaka, ali i druge radnje kojima završavamo radni dan, a što nas na neki način odvaja od budnosti i približava snu”, kaže ova liječnica.

Napominje da je prije spavanje važno izbjegavati kavu, čaj bogat teinom, nikotin i alkohol. Nije dobro niti vježbati neposredno prije spavanja jer to razbuđuje. Poželjno je prije odlaska na počinak meditirati, opustiti se u toploj kupki… Uz to, jako je važno da su krevet, madrac i jastuci kvalitetni te udobni.

POMAŽE I AUTOSUGESTIJA

Također, želite li se lakše prisjetiti sna ujutro, prije spavanja sugerirajte sami sebi da ćete pokušati lucidno sanjati, da ćete biti svjesniji onoga što se događa u snovima i toga da je to samo san. Tijekom lucidnog sanjanja vi ste u svakom trenutku svjesni da sanjate i imate mogućnost upravljati svojim snovima.

Iako to zvuči lako, potrebna je vježba koja počinje sa zapisivanjem snova. Držite bilježnicu i olovku kraj kreveta i odmah nakon buđenja zapišite što ste sve sanjali i obratite pažnju na bizarne situacije kakve su u pravom životu nemoguće. Na taj način ćete s vremenom usred sna shvatiti da sanjate kada se pojavi nešto sa čime ste se već susreli u snovima i to ste zapisali.

Možete pokušati i sa opuštajućom muzikom prije spavanja i to pomaže. Također, budite se polako i pokušajte neko vrijeme ostati u tom polu budnom stanju u krevetu. Naime, većina ljudi iskoči iz kreveta odmah nakon buđenja i tako odmah zaborave što su sanjali.

Spavanje se odvija u pet faza

Spavanje ima pet faza koje se u ciklusima mijenjaju tijekom jedne noći. Prve tri faze su laganije spavanje, četvrta je nešto dublje, a zadnja REM faza je najdublja faza spavanja koja nastupa 60 do 90 minuta nakon što smo utonuli u san. Četvrta i peta faza najvažnije su za kvalitetan odmor i obnovu našeg tijela.

U prvoj fazi laganog sna puno se okrećemo pokušavajući pronaći najsavršeniji položaj za spavanje. Tjelesna temperatura se spušta, aktivnost mozga se smanjuje, a pokreti postaju sve sporiji. Ova faza traje oko 10 minuta i upravo u njoj se mnogi ljudi znaju trgnuti kada počnu tonuti u san i to ih probudi. Neki imaju osjećaj da propadaju pa se trgnu.
U drugoj fazi sna spavamo malo čvršće iako se i dalje radi o laganom snu. U ovoj fazi se pokreti očiju zaustavljaju, a temperatura tijela i dalje pada. Ova faza traje 15-ak minuta.
U trećoj fazi teže nas je probuditi jer spavamo dublje. Ljudi koji se probude usred ove faze mogu se osjećati smušeno i dezorijentirano. U ovoj fazi spavanja dolazi do sve bržeg pokretanja očiju i bržeg rada srca.
U četvrtoj fazi naše tijelo postaje aktivno. Disanje se ubrzava, srce brže rade, tlak je povišen. U ovoj fazi neki ljudi hodaju u snu ili se bude od straha nakon što su nešto ružno sanjali.
U petoj REM fazi spavanja oči se pomiču lijevo-desno jako brzo, po 50 do 60 puta u minuti, a um je usmjeren na ono što sanjamo. Upravo po toj pojavi je ova faza i dobila naziv – Rapid Eye Movements. Srce radi još brže, a krvni tlak je u još malom porastu. Ulaskom u REM fazu spavanja, najdublju od svih, mišići vaših udova postaju posve paralizirani i privremeno je kretanje onemogućeno. U ovoj fazi spavanja najčešće sanjamo koješta jer je moždana aktivnost najveća. Kako se sve faze ponavljaju tijekom noći u ciklusima, REM faza je tijekom noći kraća, a pred jutro najdulja. Stručnjaci kažu da u ovoj fazi tijekom jedne noći provedemo ukupno oko dva sata ili 25 posto vremena koliko spavamo.

IZVOR: 24SATA.HR

Foto: Unsplash