Kakvu hranu jesti za bolje raspoloženje

Je li moguće pravilnim izborom namirnica popraviti raspoloženje? Odgovor je potvrdan, samo je potrebno znati kako to možemo postići.

Ako se želite oraspoložiti i smanjiti onaj osjećaj tjeskobe tipičan za zimu, znajte da prehrana ima jako važnu ulogu u tome.

Više serotonina…
Manjak serotonina jedan je od glavnih uzroka sezonske depresije, lošeg sna i pojačane razdražljivosti. Za proizvodnju tog hormona potrebno unositi u organizam dovoljnu količinu ugljikohidrata iz tjestenina, kruha, krumpira i drugih žitarica, ali ponajprije prijepodne. U večernjim satima, kada je tjelesna aktivnost smanjena, kemijski proces pretvaranja ugljikohidrata u serotonin može krenuti u drugom smjeru i dovesti do stvaranja prekomjernih zaliha masnoća. Za proizvodnju serotonina, osim ugljikohidrata, korisni su i magnezij i vitamin B6, stoga pokušajte da se namirnice poput sjemenki, zelenog lisnatog povrća i mlijeka nađu što češće na vašem stolu.

… i dopamina!
Osim serotonina, za dobro raspoloženje potreban vam je i dopamin, do čijeg manjka često dolazi u stresnim periodima, a kao posljedica javljaju se tuga, apatija i nezadovoljstvo. Protiv manjka dopamina također može pomoći dobar izbor namirnica. To su prije svega meso i sirevi, a posebno riba i jaja, koji sadrže fenilalanin i tiroksin – dvijee važne amino-kiseline potrebne organizmu za proizvodnju dopamina.

Kad želudac razmišlja
Zahvaljujući neurobiologu Michaelu Gershonu, danas znamo da se naš, takoreći, drugi mozak nalazi u crijevima. Stručnjaci ga nazivaju – crijevni živčani sustav. Sastavljen je od autonomne mreže živaca – iako ima ”samo” 100 milijuna neurona (što čini desetinu ukupnog broja neurona u mozgu), oni mogu proizvesti supstance koje utječu na raspoloženje i djeluju kao antidepresivi.

Malo, ali često
Prvo i najvažnije pravilo u borbi protiv stresa, nervoze i lošeg raspoloženja je to da u svom svakodnevnom rasporedu isplaniramo vrijeme za redovite obroke. Preskakanje obroka i dugi vremenski periodi bez jela dovode do pada razine šećera u krvi, što izaziva ne samo osjećaj gladi i umora već i razdražljivost i anksioznost. Zato umjesto tri velika obroka dnevno jedite češće, ali manje obroke. I ne preskačite doručak – on pomaže organizmu da se pripremi za dnevne napore i sprječava napade gladi.

Kako i koliko
Preobilni obroci s mnogo masnoća opterećuju sustav za probavu i umaraju cijelo telo, tjerajući ga da stvara rezerve. Međutim, nemojte zaboraviti da i jako mali obroci, koje propisuju neke dijete za mršavljenje, također umaraju i iscrpljuju organizam kojem nakon određenog vremena lako ponestane važnih elemenata. Zato je, još jednom naglašavamo, važno uzimati umjerene obroke redovito i približno u isto vrijeme, koliko je to moguće.

Zimski jelovnik
Na vašem stolu, kako biste prehranom potaknuli dobro raspoloženje, trebao bi se naći magnezij, kojeg možete pronaći u sjemenkama bundeve, cijelim zrnima žitarica, blitvi, zelenoj salati, a i kalcij – koji sadrže mlijeko i mliječni proizvodi. Ako dobijete neodoljivu želju za slatkišima, ne trebate ih se odricati, samo budite umjereni. Neka se i riba nađe barem tri puta tjedno u vašem jelovniku jer one vrste koje su bogate omega-3 masnim kiselinama, kao što su losos, sardela, skuša ili tunjevina, osiguravaju normalno funkcioniranje mozga i sudjeluju u proizvodnji serotonina.

Prvo i najvažnije pravilo u borbi protiv stresa, nervoze i neraspoloženja je da u svom svakodnevnom rasporedu isplaniramo vrijeme za redovite obroke, da se ničeg ne odričemo i da budemo umjereni.

Foto: Unsplash