Stručnjaci savjetuju: Kako smiriti tjeskobu koju osjećamo zbog kaosa oko nas?
Koliko god staloženi bili, svi dobro znamo onaj osjećaj straha i nemira koji nam može uzrokovati iznenadni poziv usred noći, šokantna vijest u medi...
Meditacija i druge mindfulness metode postale su snažan alat za rješavanje stresa te jedna od stvari koje nam danas pripisuju čak i liječnici.
No bez obzira na njezinu moć i rasprostranjenost u svijetu, meditacija ipak nije aktivnost za sve ljude. Istraživanja su pokazala da kod nekih osoba može imati obrnut učinak te izazvati još veću nervozu. U tom slučaju nikako ne treba forsirati mindfulness metode niti se okretati meditaciji u vrijeme kad osjećate da ste pod pojačanim stresom.
Istraživanja objavljena u znanstvenom časopisu PLOS Medicine pokazala su koliko su zapravo efektivne mindfulness metode. U istraživanje je bilo uključeno čak 11.605 sudionika iz 29 zemalja, od kojih 3/4 žene, a raspon godina bio je između 18 i 73. Rezultati su pokazali da ove prakse doista mogu imati pozitivan učinak te da su ispitanici koji su prakticirali meditaciju te druge mindfulness metode imali manju razinu stresa, depresije te generalno bolje mentalno zdravlje od onih koji nisu činili ništa. No predvodnica istraživanja dr. Julieta Galante napominje da iako za prosječnu osobu vrijedi pravilo da je bolje prakticirati mindfulness metode nego ne činiti ništa, ove metode ipak nisu za sve ljude. (Pročitajte: Oduvijek želite meditirati, no ne znate kako? Netflix donosi serijal koji će vam pomoći u tome)
“Iako je 19 od 20 mindfulness programa dokazano djelovalo, ne možemo i ne smijemo pretpostaviti da je ova praksa pogodna za sve ljude”, izjavila je. No dobra je vijest što i za osobe kojima ne odgovara meditacija postoji rješenje, a ono se nalazi u fizičkoj aktivnosti. Sport, treniranje ili šetanje mogu imati isti učinak na tijelo i um te doprinijeti vašem mentalnom miru. Isto tako, istraživanja koja su provođena za vrijeme lockdowna pokazala su da je na smanjenje stresa kod mnogih ljudi utjecalo i bavljenje raznim hobijima te zaokupljenost bilo kakvim aktivnostima poput kuhanja, pisanja dnevnika, bavljenja umjetnošću i slično.
Foto: John Mark Arnold/Unsplash