Stručnjaci savjetuju: Kako smiriti tjeskobu koju osjećamo zbog kaosa oko nas?
Koliko god staloženi bili, svi dobro znamo onaj osjećaj straha i nemira koji nam može uzrokovati iznenadni poziv usred noći, šokantna vijest u medi...
U “čarobnoj formuli” za dostizanje životnih ciljeva jedan od sastojaka definitivno je i volja. No iako volja sama ne daje željene rezultate, ona ipak je pri vrhu ljestvice kad su u pitanju alati za ostvarivanje snova.
Uz volju, prema transteoretskom modelu promjene ponašanja, bitno je najprije prepoznati potrebu za promjenom i moguće prepreke te napraviti plan, pratiti napredak, raditi na promjeni te se izboriti s mogućim recidivima. Dakle, volja je itekako bitna kod životnih promjena, no nije jedini faktor. No volja je, isto tako, jedan od najvećih problema s kojima se ljudi susreću na putu do (samo)ostvarenja. Dobra je vijest da je volja nešto što se može naučiti i izvježbati.
Što je uopće volja?
Prije nego što se osvrnemo na istraživanja te na načine na koje možete učvrstiti volju, moramo dati odgovarajuću definiciju volje. Volju ljudi najčešće uspoređuju ili izjednačavaju sa samokontrolom. No što je volja zapravo?
Različita istraživanja pokazala su da u postizanju ciljeva i akademskom uspjehu veću ulogu igra samodisciplina od inteligencije. Istraživanje u kojem su sudjelovala djeca, koja su mogla birati između jedne slastice koju dobiju odmah ili dvije slastice koje moraju pričekati neko vrijeme, pokazala su da djeca koja su se odlučila kontrolirati i pričekati imaju bolje ocjene i rezultate u školi. Još jedno istraživanje pokazalo je da studenti koji imaju veću samokontrolu, bez obzira na to što imaju niži IQ od onih koji imaju problem sa samokontrolom, imaju bolju prolaznost na ispitima, bolje ocjene i veću prisutnost na fakultetu. (Pročitajte: Način na koji ćete steći više samopouzdanja kad je u pitanju posao)
Volja je, na svu sreću, sposobnost koja se može naučiti i vježbati. Istraživanja su pokazala da su kod stjecanja volje najbitnije sljedeće tri stvari.
Koristite je, no nemojte pretjerati
Istraživanja u koja su bili uključeni ljudi koji su se morali suzdržavati od tri radnje, pokazala su da su one osobe koje su snagu samokontrole rasporedile neravnomjerno pokazale najgore rezultate u globalu. Zaključak tog istraživanja je da volju treba koristiti pametno. Primjerice, ako u danu trebate odraditi pet zadataka, nemojte sav napor uložiti u prvi, nego napravite raspored uzimajući u obzir činjenicu da za neke zadatke trebate manje, a za neke više napora. Nemojte svu snagu iskoristiti na jednom zadatku te ostale ostaviti neobavljene.
Odvucite si pažnju
Ono što nam najčešće “oduzima” volju za radom na nekim stvari jesu različita iskušenja. No u trenutku iskušenja odvucite si pažnju nečim drugim. Bez obzira na to je li iskušenje vezano uz hranu, piće, trošenje novca ili izlazak – odvratite misli od tog iskušenja te se usredotočite na nešto drugo. Istraživanja su pokazala da je obično prekrivanje očiju rukama, kod djece koja su za zadatak dobila suzdržavanje od slatkiša kako bi dobila veću nagradu, učinkovito te da vodi do cilja.
Radite na volji kao na izgrađivanju mišića
Mnogi stručnjaci savjetuju da na volju gledamo kao na mišić koji će ojačati vremenom, trudom i radom. Budite uporni i nemojte odustajati. Istraživanja su pokazala da su sudionici, koji su se držali redovitog vježbanja u periodu od dva mjeseca, pokazali napredak na mnogim drugim životnim poljima. Smanjili su pušenje i konzumaciju alkohola, jeli su zdravije te su općenito pokazivali veću razinu samokontrole od onih sudionika koji nisu vježbali redovno.
Zaključak svega je da volju doista možemo izgraditi te da redovan rad, bilo da se radi o vježbanju, svakodnevnom vođenju dnevnika, učenju ili nekom trećem načinu na koji održavate samodisciplinu, vodi do uređenijeg života. Stoga nemojte odustati, rasporedite svoju snagu ravnomjerno i u trenutku iskušenja pronađite distrakciju koja će vas vratiti na pravi put.
Foto: Bench Accounting/Unsplash