Što sve trebate znati o utjecaju virusa COVID-19 na mentalno zdravlje

Poznato je da osobe koje su preboljele koronavirus imaju zdravstvene posljedice poput kroničnog umora, kašlja te bolova u tijelu, a novija istraživanja pokazala su da te posljedice mogu biti i mentalne prirode.

U istraživanjima objavljenima u znanstvenom časopisu The Lancet Psychiatry proučavano je gotovo 70 milijuna ljudi, od kojih je 62.000 bilo pozitivno na koronavirus. Rezultati su pokazali da je čak 20 posto oboljelih osoba unutar tri mjeseca od dijagnoze razvilo mentalne poremećaje poput anksioznosti te depresije. Isto tako, dokazano je da osobe zaražene koronavirusom imaju dvaput veće šanse za obolijevanje od mentalnih bolesti od osoba koje su se borile s nekim drugim bolestima, poput gripe ili žučnog kamenca.

Zašto COVID-19 utječe na mentalno zdravlje ljudi?

Poveznica između fizičkih i psihičkih bolesti odavno je jasna ljudima i može djelovati u oba smjera. Dakle, psihički problemi mogu imati posljedice na čovjekovo tijelo i organizam, kao što i fizičke bolesti mogu dovesti do psihičkih problema i poremećaja. Stoga psihičke posljedice koronavirusa ne trebamo dovoditi u pitanje. Iz znanstvenog aspekta, postoje dva objašnjenja zašto se to događa. Prije svega, znanstvenici kažu kako nije nimalo lako biti pozitivan na virus o kojem se tako malo zna, a dokazano je da i osobe koje nisu bile pozitivne pokazuju posljedice vezane uz narušavanje mentalnog zdravlja. Osim toga, znanstvena su istraživanja pokazala da virus koristiti ACE2 receptore, odnosno proteine na površini ljudske stanice, kako bi osigurao ulaz u stanicu te je inficirao. S obzirom na to da ti proteini mogu proći krvno-moždanu barijeru, virus može utjecati na mozak. No potrebna su daljnja istraživanja kako bi se taj utjecaj podrobnije objasnio.

Mentalni problemi koji se povezuju s koronavirusom

• Delirij i sindrom postintenzivne skrbi

Nekoliko je istraživanja pokazalo da su pacijenti, koji su zbog korone bili na intenzivnoj njezi, razvili stanje delirija, odnosno abnormalno mentalno stanje popraćeno velikom zbunjenošću. Isto tako, velik broj njih razvio je sindrom postintenzivne skrbi, koji označava pogoršanje kognitivnih, psihičkih i fizičkih funkcija kod bolesnika koji su preboljeli bolesti s visokim stupnjem smrtnog ishoda u jedinici intenzivnog liječenja. Dok je delirij kratkotrajan problem koji se često riješi unutar nekoliko dana, SPS zna potrajati godinama.

• Mentalna maglica

Mnogi pacijenti koji su preboljeli COVID-19 pokazali su izniman pad koncentracije, često zaboravljanje te osjećaj zbunjenosti, koji liječnici stručno nazivaju mentalnom maglicom. Ovaj problem može utjecati loše na svakodnevno funkcioniranje te na posao osoba koje su se izborile s koronavirusom.

• PTSP

Posttraumatski stresni poremećaj mentalno je stanje koje se pojavljuje u osoba koje doživjele šokantno, zastrašujuće te opasno iskustvo, a kod osoba oboljelih od koronavirusa ovaj se poremećaj može razviti zbog razdvajanja od obitelji, liječenja te opće neizvjesnosti i neznanja o virusu.

• Depresija i anksioznost

Istraživanja su pokazala da osobe pozitivne na COVID-19 imaju veće šanse za razvijanjem ozbiljnih, srednjih te blagih simptoma vezanih uz ove mentalne poremećaje. Velik broj ljudi to je omelo u vraćanju na posao te vraćanju normalnim dnevnim obavezama. Jedno je istraživanje pokazalo da je 31 posto oboljelih pokazalo znakove depresije, 48 posto njih pokazalo je znakove anksioznosti, 28 posto PTSP, a 40 posto probleme sa spavanjem.

Foto: United Nations COVID-19 Response/Unsplash