Što nas o dugom i zdravom životu mogu naučiti 90-godišnjaci iz Japana?

Okinawa je maleni otok na jugu Japana, čiji su stanovnici poznati po dugovječnosti te zdravim i nešto drukčijim životnim navikama.

Stanovništvo Okinawe zainteresiralo je velik broj znanstvenika, koji su raznim istraživanjima pokušali doći do odgovora na pitanje o tajni njihovog dugog života. Mnogi su bili uvjereni da su u pitanju dobri geni i prehrana, no novija su istraživanja pokazala da je način života zaslužan za smanjenu stopu bolesti i manju stopu smrtnosti. Oni žive jednostavnim i mirnim životom, a svrhu i osjećaj ispunjenosti pronalaze u malim životnim radostima, koje nazivaju ikigai, odnosno razlog zbog kojeg ujutro ustaju iz kreveta. Novo istraživanje objavljeno u znanstvenom časopisu Anthropology & Aging pokazalo je vezu između dugovječnosti i zahvalnosti. (Pročitajte: Što je Okinawa dijeta i krije li se u njoj doista recept za dugovječnost?)

Povezanost zahvalnosti i dugovječnosti 90-godišnjaka iz Okinawe

Voditeljica istraživanja Iza Kavedžija fokusirala se na osobe u osamdesetim i devedesetim godinama života te je otkrila da starija populacija stanovništva Okinawe u sebi nosi osjećaje nade. Naime, stariji stanovnici vjeruju da će se stvari u budućnosti posložiti na neki način, a to se uvjerenje naziva nantonaku. Nantonaku označava prihvaćanje budućnosti i neizvjesnosti koju ona nosi te nedozvoljavanje da ih budućnost spriječi u življenju života. Takav im stav donosi mir, nadu i optimizam. “Stav čiji je temelj zahvalnost utkan je u ove ljude i njihov način gledanja na prošlost, a to im dozvoljava misliti pozitivno o sadašnjosti. Svijet u kojem pojedinac gleda na pomoć i oslanjanje na druga kao na dar, a ne na gubitak vlastitih moći, drugačiji je svijet.”, naglasila je Kavedžija. (Pročitajte: Prema riječima znanstvenika, ovo su 3 stvari zbog kojih trebate izricati zahvalnost svakog dana)

Dakle, umjesto na žaljenje za mladošću i svim onim stvarima koje čovjek prirodno gubi s godinama i starošću, starije stanovništvo otočića Okinawa zahvalni su na pomoći koju dobivaju od drugih ljudi te na njihovoj podršci. Prema riječima dr. Kavedžije, zahvalnost se kod Japanaca vidi u prepoznavanju i vrednovanju drugih te mogućnosti oslanjanja na druge. U njezinim istraživanjima ljudi su naglašavali kako ne bi bili osobe koje su danas da nije bilo drugih ljudi.

U japanskom jeziku postoje dvije fraze za izricanje zahvalnosti; prva je arigatai (zahvalan/na sam), a druga kansha (zahvalnost). Ljudi u Japanu nemaju naviku govoriti da su sretni te čak izbjegavaju taj izraz, dok se zahvalnost spominje često. Na našim te općenito zapadnijim prostorima svijeta, ljudi se često srame pomoći te “ovisnosti” o drugima, a to često u starijim godinama prelazi u negativnost zbog toga što nešto ne možemo sami. Zaključak Kavedžijinog istraživanja, koji se može potkrijepiti i drugim istraživanjima, jest taj da je zahvalnost izrazito dobra za čovjekovo mentalno i fizičko zdravlje te da utječe na kvalitetu i dužinu života.

Foto: Masaaki Komori/Unsplash