Stručnjaci savjetuju: Kako smiriti tjeskobu koju osjećamo zbog kaosa oko nas?
Koliko god staloženi bili, svi dobro znamo onaj osjećaj straha i nemira koji nam može uzrokovati iznenadni poziv usred noći, šokantna vijest u medi...
Jedna od prvih stvari koje ćete naučiti na psihoterapiji kada su u pitanju ljubavni probleme jest to da su svađe posve normalna, prirodna pa čak i poželjna stvar u vezama.
Osobe koje se ne svađaju uglavnom nešto rade krivo. Naravno, zdravo svađanje ne podrazumijeva nasilje i svakodnevne prepirke oko sitnica. Ako se vaša veza temelji na svađanju te ako u njoj ima nasilja, radi se o nezdravom odnosu. Svaki zdravi odnos sa sobom nosi povremene razmirice koje biste trebali rješavati na normalan način i koje bi vas naposljetku trebale i zbližiti ako im pristupate s empatijom. No velik broj osoba se boji svađa, izbjegava ih te se ne zna svađati. Ako i sami spadate u tu brojku, u nastavku ćete pronaći savjete stručnjaka za bolje i zdravije pristupanje u svađama i razmiricama.
Uzmite pauzu prije no što nešto kažete
Prije nego što se uopće upustite u raspravu, zaustavite se, udahnite duboko te se pripremite na sve ono što vas čeka. Isto tako, ako usred svađe shvatite da vam je sve previše, pitajte partnera da uzmete pauzu i objasnite da ne možete više jer ste pod stresom. Svatko ima pravo uzeti pauzu, osobito ako je u pitanju obostrana korist, nemojte zaboraviti na to. (Pročitajte: 5 stvari koje sam o ljubavnim odnosima naučila na psihoterapiji)
Ugovorite raspravu
Ako niste raspoloženi za raspravljanje, ako nemate snage i ako ste iscrpljeni, ugovorite raspravu i pripremite se za istu. Tako ćete imati vremena izreći svoje argumente što smirenije i bolje. Isto tako, ako vam je lakše, dio svojih misli možete poslati partneru putem poruke ili maila te mu dati vremena za promišljanje. Ovo je osobito dobra taktika za ljude koji se bolje izražavaju pismenim putem. Nema ništa loše u tome da raspravu započnete zapisanim riječima.
Držite se problema
Jedna od bitnijih stvari kod raspravljanja je to da se držite onoga o čemu se raspravlja. Osvrtanje na stvari koje su se već dogodile i koje su iza vas samo može pogoršati situaciju. Nitko se ne bi trebao doticati onoga preko čega je već prešao.
Slušajte
Velik broj ljudi tijekom rasprave samo čeka svoj red na izlaganje argumenata. No kako bi rasprava bila uspješna, morate smireno i pažljivo slušati drugu stranu. Budite osoba koja sluša jer u suprotnom nećete moći shvatiti poziciju svog partnera, a to je ono što je bitno ako želite uspješno zaključiti raspravu.
Ponovite ono što čujete
Često svoje sugovornike shvaćamo krivo te zbog subjektivnih uvjerenja, strahova i različitih sumnji i misli njihove riječi izvrćemo u svojoj glavi. Kako ste to ne bi dogodilo – ponovite ono što ste čuli nakon što vaš sugovornih završi. Tako ćete odmah moći ispraviti krive zaključke ako ih bude bilo.
Koristite “ja” rečenice, no s oprezom!
“Ja” rečenice su taktika koju će vam preporučiti mnogi psihoterapeuti. Naime, ako vaš partner radi nešto što vas čini nesretnima, recite mu to izravno. No zapamtite da “ja” rečenice nisu rečenice poput: “Ja mrzim kada se to dogodi”. To su rečenice poput: “Kad se to dogodi, ja se osjećam tužno” i slično. Tako ćete drugoj strani objasniti kako se osjećate kada se događaju stvari koje vam se ne sviđaju, a nećete nikoga kriviti niti iskazivati bijes.
Natjecanje i vrijeđanje ostavite pred vratima
Nitko se ne bi trebao raspravljati samo da bi došao do pobjede i da bi imao bolje argumente. Raspravom trebate doći do rješenja i većeg zbližavanja. Nemojte se natjecati i nemojte se koristiti vrijeđanjem. Takvo vas ponašanje neće dovesti ni do čega.
Nemojte preskačite rituale pomirenja
Nakon što su obje strane iznijele sve argumente i nakon što su se riješile sve nedoumice i kriva shvaćanja – rasprava je došla do svog kraja. Kraj rasprave označava praštanje, razumijevanje i prihvaćanje. No nemojte da ostane samo na tome. Prema riječima stručnjaka, kraj rasprave bi trebao uključivati i rituale pomirenja. Nekad je to pomirbeni seks, nekada maženje, nekada zajedničke aktivnosti poput gledanja filma, kuhanja, odlaska u šetnju i slično.
Foto: A. L. /Unsplash