“Languishing” – osjećaj koji dominira 2021. Kako ga prepoznati i izaći s njim na kraj?

Pandemija koronavirusa donijela nam je mnogo toga, a jedna od negativnih posljedica je i “languishing. O čemu se radi, saznajte u nastavku.

“Languishing” je termin koji je u ovom značenju prvi upotrijebio sociolog Corey Keyes. U pitanju je apatija, odnosno osjećaj nemira, neraspoloženosti ili opća nezainteresiranost za život ili stvari koje su nas ranije radovale. Osobe koje imaju povijest depresivnih epizoda ili anksioznosti generalno su podložnije “languishingu”.

Kako se manifestira “languishing”?

Za razliku od paničnog poremećaja ili depresije, “languishing” predstavlja niz emocija, ali ne i mentalnu bolest. On donosi osjećaj stagnacije, monotonije i manjka empatije.

Prema istraživanju Coreyja Keyesa, prošle i ove godine, ovaj osjećaj je sve učestaliji kod odraslih osoba, a glavni krivac je upravo pandemija koronavirusa.

“U trenucima dok smo bili u karanteni, dok smo izbjegavali društvene kontakte, svaki dan nam je bio isti. Ovo je doprinijelo tome da sve više nas osjeća languishing”, kaže Keyes.

Ipak, “languishing” i depresija, iako djeluju slično, umnogome se razlikuju. Simptomi depresije uključuju tugu, promjene u apetitu, osjećaj manje vrijednosti i suicidne misli. S druge strane, “languishing” se manifestira u vidu opće nezainteresiranosti. (Pročitajte: Koja je razlika između straha i anksioznosti i što učiniti da strah ne postane anksioznost)

Kako izaći na kraj s osjećajem “languishinga”?

Savjet je da kad god je to moguće, uzmete slobodan dan i posvetite vrijeme stvarima koje vas usrećuju, bilo da je to gledanje serija, šminkanje, shopping ili šetnja s prijateljima.

Također, savjet je da napravite pauzu od društvenih mreža i da se fokusirate na svoju dobrobit. Meditirajte, počnite se baviti fizičkom aktivnošću i zdravije se hranite. Isto tako, osigurajte sebi dovoljno kvalitetnog sna tijekom noći.

(Pročitajte: Dva česta simptoma depresije i anksioznosti o kojima se rijetko govori)

Tekst: Aleksandra Dudvarski, lepotaizdravlje.rs

Foto Pexels/Marlene Leppänen, Andres Ayrton