Pitali ste Ljiljanu: “Kako se prestati pretjerano brinuti o sigurnosti hrane u dućanima?”

Dobro došli u SOS kutak, seriju u kojoj na vaša pitanja i nedoumice odgovara psihijatrica. Ne ustručavajte se zatražiti stručnu pomoć – pišite Ljiljani Škrinjarić, dr. med., spec. psihijatar, psihoterapeut na [email protected] (za intimni kutak). Sva su pitanja anonimna.

Sve više čitamo u medijima o hrani i proizvodima koji se povlače s polica. Većinom je riječ o pesticidima koji se pronalaze u određenim količinama u nekom sastojku nekih od tih namirnica. Ali svi su ti proizvodi na polici već godinama, i mi sve to jedemo, ne znajući da će u nekom trenutku netko odlučiti ili objaviti da je to ipak u njima previše potencijalno opasnih tvari. I zato mi je u posljednje vrijeme jako teško odabrati ili jesti nešto iz dućana. Gotovo sam u potpunosti izbacila sve prerađene namirnice, a voće, povrće i meso, kupujem samo od domaćih proizvođača jer znam od kuda ta hrana dolazi. Kako zapravo sada vjerovati da je ono što se nalazi u dućanima ispravno i zdravo, a ne pitati se hoće li i kad netko reći da je količina te i te tvari u primjerice soku potencijalno opasna za ljudsko zdravlje? Lorena, 28

Draga Lorena, još uvijek postoji puno nepotrebnih mitova i vjerovanja o zdravoj prehrani, što pitanje prehrane čini puno kompliciranijim nego što bi trebalo biti. Jednog se dana za globalnu debljinu krivi gluten, zatim masnoća ili šećer, a iz nekih dokumentarnih filmova proizlazi da bismo trebali biti vegani. Zbog takve šume informacija, nije iznenađujuće što ljudi često ne uspijevaju ili radije ni ne započinju svoje pokušaje da jedu zdravu hranu. Neki, pak, pretjerano prebacuju fokus samo na zdravu hranu. Zdrava hrana ima pozitivni efekt na zdravlje, izgled i osjećaj samopouzdanja. Aktivnosti čovjeka uvijek su se vrtjele oko zatomljavanja gladi – odnos prema hrani postoji oduvijek. Hrana se često koristi kao zamjena za ljubav i pažnju, način da se smiri napetost, lijek za tugu, kad nam je dosadno te kao nagrada ili kazna. Dakle, često uz nju vežemo emocije. Neophodno je da uz sve napisano shvatimo i duh vremena u kojem živimo – svako malo neke nove zastrašujuće situacije (korona, potresi, poplave), a niz često kontradiktornih informacija sa svih strana (internet, radio, TV). Strah i nesigurnost uvukli su se u sve pore naših života. Neki strah jače vežu uz koronu, neki uz potrese, neki uz strahove od bolesti, neki uz strahove od nezdrave hrane. Povećana zabrinutost zbog sastojaka i namirnica, učestalo provjeravanje popisa sastojaka i nutritivnih vrijednosti, izbacivanje sve više namirnica iz prehrane, kao i pretjerana uzrujanost ako “zdrava” i “čista” hrana nije dostupna – sve to mogu biti znakovi da se kod osobe može razviti ortoreksija, psihički poremećaj koji predstavlja nezdravu opsesiju zdravom hranom. Važno je znati da u životu nema stopostotne sigurnosti ni u čemu. Stoga je važno postaviti osobne granice da biste mogli slušati svoju intuiciju i prepoznati svoje potrebe. Neophodno je da svi radimo na osobnom rastu kako bismo postali što sigurniji!

Foto: Pexels