Trend u svijetu fitnessa: vodič kroz najpopularnije low impact treninge
U posljednje smo vrijeme svjedočili velikoj promjeni u svijetu fitnessa – odjednom su trčanje, dizanje teških utega i intenzivne vježbe s motom "št...
Desetominutno trčanje može potaknuti procesiranje mozga
Trčanje može biti korisna aktivnost za bolje mentalno zdravlje. Istraživači sa Sveučilišta Tsukuba otkrili su da samo deset minuta trčanja umjerenog intenziteta povećava lokalni protok krvi u različitim lokusima u bilateralnom prefrontalnom korteksu – dijelu mozga koji igra važnu ulogu u kontroli raspoloženja i izvršnih funkcija. Ova otkrića mogu pridonijeti razvoju šireg spektra preporuka za liječenje u korist mentalnog zdravlja.
Postoje jasni dokazi da tjelesna aktivnost ima mnoge prednosti, kao što je sposobnost poboljšanja raspoloženja, ali u prethodnim studijama, vožnja bicikla je često bila proučavan oblik vježbanja. Trčanje je, međutim, oduvijek igralo važnu ulogu u dobrobiti ljudi. Jedinstveni oblik i učinkovitost ljudskog trčanja, koji uključuje sposobnost održavanja ovog oblika napora (tj. trčanjem za razliku od sprinta), i evolucijski uspjeh ljudi usko su povezani.
Pročitajte više: Isprobajte “mindful” trčanje i njegove dobrobiti
Unatoč toj činjenici, istraživači još nisu pomno proučili učinke trčanja na regije mozga koje kontroliraju raspoloženje i izvršne funkcije. “S obzirom na opseg izvršne kontrole potrebne za koordinaciju ravnoteže, pokreta i pokreta tijekom trčanja, logično je da bi došlo do povećane neuronske aktivacije u prefrontalnom korteksu i da bi druge funkcije u ovoj regiji imale koristi od ovog povećanja moždanih resursa”, objašnjava profesor Hideaki Soya.
Kako bi testirao svoju hipotezu, istraživački je tim upotrijebio dobro uspostavljen Stroop Color-Word Test i prikupio podatke o promjenama povezanim s moždanom aktivnošću dok su sudionici bili uključeni u svaki zadatak.
Pročitajte više: Kako vježbanje pretvoriti u naviku?
Rezultati su pokazali da je nakon deset minuta trčanja umjerenog intenziteta došlo do značajnog smanjenja vremena negativnog raspoloženja. Nadalje, bilateralna prefrontalna aktivacija značajno se povećala tijekom zadatka Stroop. Nakon trčanja, sudionici su izjavili da su bolje raspoloženi. “Ovo je potkrijepljeno nalazima podudarnih aktivacija u prefrontalnim kortikalnim regijama uključenim u regulaciju raspoloženja”, dodaje prvi autor Chorphaka Damrongthai.
Ova studija ne samo da baca svjetlo na sadašnje prednosti trčanja, već i na moguću ulogu koju su te prednosti mogle imati u evolucijskoj prošlosti ljudi. I, tko je za trčanje?
Foto: iStock/Getty Images Plus via Getty Images