“Sasvim iskreno” je novi podcast dviju terapeutkinja o stvarima koje nas sve ponekad muče
Novi podcast Sasvim iskreno, koji su pokrenule dvije uspješne terapeutkinje s dugogodišnjim iskustvom – Dubravka Fazlić i Teodora Delić, mjesto je ...
Vijest o smrti poznate 21-godišnje influencerice Kristine Kike Đukić odjeknula je ne samo regijom već i cijelim svijetom. Pokopana je ovog tjedna na groblju Lešće u Beogradu, a od popularne srpske YouTuberice oprostili su se obitelj, prijatelji i obožavatelji. Bila je poznata po YouTube kanalu na kojem je objavljivala snimke “gejmerskog” sadržaja, pratilo ju je više od 700 tisuća ljudi, a 2019. godine snimila je i pjesmu “Penjem se na tron”, koja ima više od 7,8 milijuna pregleda. Prema pisanju medija, mlada djevojka oduzela si je život jer nije mogla izdržati pritisak javnosti kojem je bila izložena na društvenim mrežama.
Njezina smrt potaknula je brojna pitanja, a posebice pitanja vršnjačkog online nasilja, tzv. cyber nasilja (cyberbullying). Time kreće spoznaja da se ovo ne događa nekome drugome, već da se može dogoditi svakome, a posebice djeci. Različite vrste zlostavljanja na internetu danas su normalne – jer nema kontrole. Društvene mreže leglo su vrijeđanja, uznemiravanja i maltretiranja, a upravo time prikazana je mračna strana interneta. A tu stranu ne doživljavaju svi jednako te to donosi sve veći broj mladih žrtava – i tako će i biti sve dok se ovaj gorući problem ne počinje shvaćati ozbiljno. Riječi imaju i više nego jako značenje, a kad su upućene (i više puta ponavljane) od strane “nekog tamo na internetu“, mogu biti i pogubne. Jednako tako, online maltretiranja i zlostavljanja mogu dovesti do anksioznosti i depresije jer upravo to je cilj pojedinca koji to radi – uznemiravanje i omalovažavanje. Za bilo kakav govor mržnje nema opravdavanja pa je doista važno osvijestiti problem cyberbullyinga i shvatiti ga ozbiljno, pričati o njemu, pravovremeno reagirati, ali i poticati odgovorno ponašanje – jer, može se dogoditi baš svima. A posebice danas, kad je i djeci internet dostupan uvijek, a preko njega su svakodnevno izložena velikom broju sadržaja kojeg procesuiraju na različite načine. Kako se zaštititi, spriječiti i kako reagirati na sve češće cyber nasilje popričali smo s Petrom Vargek, mag. psych.
Najbolja obrana od cyber nasilja je prevenirati ga, odnosno izbjeći da do nasilja uopće dođe. Osnovno je poduzeti određene sigurnosne mjere – zaštititi svoje korisničke račune sigurnim lozinkama, ne ih davati drugim osobama te ih redovito mijenjati kako bi se smanjila šansa da netko provali u račun i u vaše ime objavljuje sadržaje koje sami ne želite objaviti. Također, nije dobro na društvenim mrežama odavati previše informacija o sebi jer što više informacija o sebi dajemo drugima, to je nasilnicima lakše naći materijala za nasilničko ponašanje. Nikako ne objavljivati intimne fotografije, videouratke koji bi mogli biti plodno tlo nasilnicima. Iz tog razloga nije dobro brzati s objavljivanjem – prije negoli nešto objavite, važno je promisliti je li sadržaj uistinu prikladan za objavu ili nije. Dobro je da sadržaj pripremljen za objavu ne objavljujete odmah nego izdvojimo barem sat vremena za odluku hoćete li sadržaj stvarno objaviti. Ako već objavljujete osobne informacije, potrebno je znati točno kome ih šaljete te izbjegavati slanje nepoznatim ljudima. Ne otvarati, ni odgovarati na poruke pristigle od nepoznatih ljudi, pa čak i ako se radi o profilima djece jer su mnogi profili na društvenim mrežama lažni, što može biti vrlo opasno.
Budući da su mete cyber nasilja u najvećem broju tinejdžeri, roditelji imaju značajnu ulogu u sprečavanju istog nad svojom djecom. Roditelji bi trebali redovito pregledavati sadržaj korisničkih računa svoje djece, a ako se radi o djeci osnovnoškolske dobi, imati pristup i njihovim korisničkim računima. Preporučuje se s djecom o tome otvoreno razgovarati tako da imaju povjerenja povjeriti se roditeljima ako do nasilja dođe. Isto tako, značajnu ulogu u podučavanju ima škola koja bi trebala potaknuti komunikaciju o ovoj temi među vršnjacima. Kako bi se spriječilo bilo kakvo online zlostavljanje i maltretiranje, izrazito je važno da djeca budu dobro informirana jer će time lakše prepoznati da su žrtve ove vrste problema i vjerojatnije je da će poduzeti određene mjere da se zaštite i da ga spriječe.
Pročitajte: Doživljavate neki oblik nasilja? Potražite pomoć na ovom besplatnom telefonu
Usprkos dobroj informiranosti ponekad može doći do toga da postanete žrtva cyber nasilja. U tom slučaju je vrlo važno ne ulaziti u rasprave, objašnjavati, a kamoli uzvratiti na agresivan način nasilnicima jer time samo dajete daljnji povod za nasilje. Najbolje je ne reagirati na nasilničke sadržaje, blokirati osobe koje ih objavljuju i takvo ponašanje prijaviti službi za podršku društvene mreže (na kojoj je došlo do nasilja), osobama od povjerenja (poželjno onima koji znaju što je cyber nasilje), roditeljima, a po potrebi nasilje prijaviti i policiji. U tu je svrhu dobro dokumentirati nasilje, spremiti screenshot objave, poruke i slično.
Da je izrazito važno na vrijeme reagirati, pokazuje nam nedavni slučaj 21-godišnje influencerice Kike koji je završio smrtnim ishodom, odnosno suicidom tinejdžerice. Nažalost, žrtve cyberbullyinga mogu zbog toga biti pod velikim stresom i pokazivati razne negativne psihičke i fizičke posljedice, a nasilje se može odraziti i na školski/akademski uspjeh osobe. Žrtve se mogu osjećati povrijeđeno, uplašeno, sramiti se i kriviti sebe zbog te se osjećati usamljeno i izolirano. Ponekad se nasilje nastavlja i uživo, najčešće u školskom miljeu pa iz tog razloga žrtve mogu početi izbjegavati školu, ili imati problema s koncentracijom i učenjem jer su previše okupirani onime što im se događa u “drugom” svijetu.
Mlađe žrtve najčešće negativne posljedice iskazuju u vidu tjelesnih simptoma – glavobolje, bolova u trbuhu, reakcija na koži, oslabljenog ili pojačanog apetita, problema sa spavanjem, noćnim morama. Samopouzdanje i samopoštovanje žrtava nasilja može biti značajno sniženo, te rezultirati samoozljeđivanjem i suicidalnim mislima. Naročito ako trpe cyber nasilje duži period, žrtve se mogu osjećati bespomoćno i smatrati da po pitanju nasilja više ništa ne mogu učiniti da ga spriječe , što predstavlja visoki rizik za počinjenje suicida. Online zlostavljanje dovodi i do vrlo ozbiljnih posljedica za mentalno zdravlje pojedinca pa je itekako važno na vrijeme reagirati. Ako posumnjate da je netko žrtva cyber nasilja, bilo da ste vidjeli nasilne sadržaje koji su mu upućeni ili ste primijetili da se osoba drukčije ponaša, potrebno je o tome razgovarati s osobom te obavijestiti nadležne osobe i ustanove (roditelje, stručne službe u školi, policiju) kako bi se pogubne posljedice cyber nasilja na vrijeme spriječile.
Ove godine Udruga za unaprijeđenje kvalitete života LET izdala je priručnik „Vršnjačko elektroničko zlostavljanje“, a također je provedeno istraživanje “Iskustva mladih na internetu: korištenje interneta i nasilje na internetu”, u kojem su ispitane različite dimenzije koje se tiču iskustva nasilja na internetu (cyberbullinga), znanja o zaštiti od nasilja na internetu i strategije suočavanja te navike boravka na internetu.
Pročitajte: TikTok donio nove promjene vezane za mentalno zdravlje korisnika
Foto: AntonioGuillem iStock/Getty Images Plus via Getty Images