Ovako je izgledao susret stručnjaka koji oblikuju našu sutrašnjicu
Prošloga tjedna Zagreb je bio središte poslovne izvrsnosti i inovacija.Konferencija ChalLEANge 2024 powered by OTP, organizirana pod vodstvom C...
Donosimo odgovore na pitanje kako se radi kompost i zašto…
Jeste li ikad razmišljali o tome da sami radite kompost? Ako već predano razvrstavate otpad u svom kućanstvu, tada je pravo vrijeme da isprobate i kompostiranje. Kompostiranje je sjajan način da povećamo stupanj održivost u domu te da ostatke hrane maksimalno iskoristimo. A uz sve to, kompostirati je vrlo lako!
U pitanju je organski materijal koji se dobiva od ostataka hrane, lišća i drugog organskog otpada. Oko 30 posto onoga što bacamo iz kuhinje može postati kompost, jer upravo je to brojka koja čini organski otpad u kućnom otpadu. Kompost koji se dobiva kompostiranjem je prirodno, ekološko gnojivo.
Tri su glavna sastojka komposta:
1. Smeđi materijali kao što su lišće, grančice.
2. Zeleni materijali, u što spada voće i povrće, trava, talog od kave…
3. Voda.
Mjesto za sakupljanje materijala za kompost može biti u domu (za kore od voća i povrća, ljuske od jaja…) ili pak u dvorištu, vrtu, pa čak i na balkonu. U slučaju da kompost držite u kanti ili plastičnim kutijama, dobro osigurajte materijal kako ga kućni ljubimci ne bi konzumirali. Također, koristite li plastičnu ili metalnu kutiju, ona mora imati rupice na dnu koje će osigurati zrak potreban kompostu.
Želite li odlagati materijal u dvorištu, to možete raditi u svom vrtu. Izaberite suh dio dvorišta u hladovini i otkopajte rupu. U nju stavljajte materijal i s vremena na vrijeme ga zalijevajte. Iako je ovaj način kompostiranja nešto duži, svakako je praktičan. U svom vrtu možete ograditi dio na kojem čuvate materijal tako da postavite drvenu ogradu. Također, u dućanima su dostupni i komposteri s različitom zapremninom. Kompost slažite tako da zelene materijale koje ste prethodno (u kuhinji) usitnili, pomiješate sa smeđim materijalom, a potom materijal blago namočite. Sve to prekrijte slojem sijena, zemlje ili lišća i pazite da prekrijete vrh kako kompost ne bi bio izložen direktnom suncu.
Možete raditi hladan ili vruć kompost. Hladan kompost je pasivnija i sporija metoda. Odlaganje materijala traje do dvije godine, a bez ikakve intervencije, kompost se radi sam od sebe. Ipak, ova metoda sa sobom nosi mane kao što su loš miris, stvaranje bakterija, gljivica i parazita.
Vruć kompost, odnosno aktivni kompost, alternativna je opcija. Potrebno je zalijevati kompost skoro svakodnevno, a on će se napraviti za nešto više od mjesec dana.
Ostatke voća i povrća
Ljuske od jajeta
Ljuske od orašastog voća
Filtere i talog od kave
Vrećice od čaja
Lišće, grančice i ostatke biljaka
Travu
Kućne biljke
Sijeno
Novine, maramice i toalet papir
Vatu i vunu
Krzno i kosu
Piljevinu
Napomena: Neke vrećice od čaja sadrže plastiku, pa se neće razgraditi. Zato je savjet da izrežete vrećicu i ispraznite njezin sadržaj na kompost, a da vrećicu bacite u kantu za otpatke.
U kompost ne stavljajte masnoću, ulje, mliječne proizvode, ugljen, jaja, meso i mesne prerađevine, kosti i ribu, kao i izmet životinja (osim onih koje su isključivo biljojedi), biljke tretirane pesticidima, jer se u ovom slučaju u kompostu stvaraju bakterije, paraziti i loš miris.
Redovito provjeravajte vaš kompost i po potrebi ga zalijevajte.
Kako znati da je kompost zreo? Kompost će imati miris po zemlji u šumi, teksturom će biti rahli, a bojom tamnosmeđ do crn.
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
Tekst: Aleksandra Dudvarski, lepotaizdravlje.rs
Foto: UliU, Daisy-Daisy via iStock/Getty Images Plus