U Hrvatskoj se nalazi bezbroj prekrasnih i lijepih, bajkovitih planinarskih skloništa, to jest kućica koje će vas dočekati kao mjesto u kojem možete prenoćiti, uzeti predaha i odmoriti.
Planinarenje je ljubav mnogih, posebice radi prirode i bijega od svakodnevnice, udisanja svježeg zraka, punjenja baterija i rada na kondiciji. Ipak, kada na takvom jednom ‘planinarskom’ putovanju poželite i prenoćiti te se odmoriti i skupiti snagu za daljnji put – upravo za to stvorena su planinarska skloništa. To su čvrsti objekti u kojima planinari mogu prenoćiti, a obično su napravljeni volonterski, zajedničkim snagama ljudi i planinarskih društava. Jedini uvjet kojeg za boravak valja ispuniti je da ostavite čisto i uredno kako ste i našli. Točnije, radi se o skromnom smještaju čija veličina varira, ali zbog nepristupačnih dijelovima i terena odličan su izbor gdje prespavati noć. Zato, koristite ih odgovorno te nesebično!
U Hrvatskoj razlikujemo tri vrste planinarskih kuća, prema Hrvatskom planinarskom savezu:
Planinarski domovi su otvoreni vikendom, blagdanima ili stalno i u pravilu pružaju mogućnost prehrane i okrepe. Objekti koji su otvoreni samo nedjeljom, ali ne i subotom ne smatraju se planinarskim domovima, nego planinarskim kućama.
Planinarske kuće (u užem smislu) otvorene su samo povremeno ili po dogovoru s planinarskim udrugama koje skrbe o njima. Za posjet planinarskim kućama potrebno je na vrijeme provjeriti hoće li biti otvorene, odnosno pravovremeno najaviti upravljaču svoj dolazak.
Planinarska skloništa su nezaključane, stalno otvorene i neopskrbljene kuće u kojima se može prenoćiti bez prethodne najave onome tko njima upravlja. Za noćenje u planinarskim skloništima treba sa sobom ponijeti podložak i vreću za spavanje.
U svim planinarskim domovima, kućama i skloništima u Hrvatskoj primjenjuje se jedinstven Kućni red koji je obvezujući za sve posjetitelje. Prema kućnom redu planinari i drugi posjetitelji dužni su: na vrijeme najaviti noćenje domaćinu i predati mu svoju planinarsku ili osobnu iskaznicu, ne remetiti red i mir u kući, a od 22 sata do 5 sati ujutro poštivati potpuni mir, održavati red i čistoću u kući i njezinoj okolici, a svoje otpatke ponijeti sa sobom, ne ulaziti u spavaonice u planinarskoj obući, ne uvoditi životinje, ne pušiti u blagovaonicama i spavaonicama, štedljivo koristiti ogrjev, vodu i električnu energiju, pridržavati se uputa domaćina.
Planinarsko sklonište Mališćak je zidana kućica u šumi koja služi kao odmorište na pola puta iz Velike prema Ivačkoj glavi i vrhu Papuka. Na gornjoj etaži kućice je spavaonica za 10 osoba, a u donjoj prostoriji na klupama može prenoćiti još 5 osoba. Obližnji vrh Mališćaka je vidikovac s preglednim vidikom na sve strane. Imajte na umu da ovdje nema vode jer je obližnji izvor presušio, ali ima rasvjete.
Planinarsko sklonište Drago Grubać je jednostavno kontejnersko sklonište smješteno u visinskoj zoni Dinare na 1645m, a sagradio ju je PU Dinaridi na slikovitoj livadi pod vrhom Dinare. Sadrži 12 mjesta za noćenje.
Planinarsko sklonište Ždrilo je lijepo i moderno uređeno planinarsko sklonište nadomak Piskovitoj kosici i važna točka na uzdužnom Velebitskom planinarskom putu na visini od 1010 metra. Sklonište se sastoji od jedne funcionalno uređene prostorije u kojoj su peć, stol s klupama i ležaji za noćenje. Ukupno sadrži šest mjesta za noćenje, a do njega nema prilazne ceste.
Planinarsko sklonište Šugarska duliba nalazi se na visini od 1210 metara, a 2017. godine je rekonstruirano. Prema originalnoj zamisli arhitekta Ivana Juretića dvije velike staklene stijene posjetiteljima u skloništu pružaju neposredan doživljaj boravka u prirodi, kao i sam pogled. U blizini skloništa, uz ruševine lugarnice, nalazi se cisterna s pitkom vodom. Do ovog skloništa nema prilazne ceste, a sadrži 10 mjesta za noćenje.
Planinarsko sklonište Miroslav Hirtz je otvoreno planinarsko sklonište u kojem se može prenoćiti i kada je kuća zatvorena. Sklonište nema svoju cisternu, nego se treba koristiti cisternom ispred planinarske kuće te sadrži 30 mjesta za noćenje.
Ratkovo sklonište po svojoj slikovitosti jedan je od najoriginalnijih planinarskih objekata u Hrvatskoj, smješteno na Samarskim stijenama na visino od 1174 metra. To je drvena brvnara smještena u polušpilju ispod okomite stijene Šerpas koja je nadvisuje kao prirodni krov. Brigu o ovom skloništu vodi PDS Velebit iz Zagreba, koji ga je nazvao po svojem članu, alpinistu Ratku Čapeku koji je poginuo u Alpama. Sadrži 12 mjesta za noćenje.
Rossijevo sklonište nalazi se u srcu Rožanskih kukova, neposredno ispod stijene Pasarićeva kuka na visioni od 1580 m. Sagrađeno je 1929. i nazvano po istraživaču velebitske flore Ljudevitu Rossiju. Uz kuću je cisterna s vodom, nema prilazne ceste, a najbliži prilaz je od parkirališta u Zavižanskoj kotlini, otprilike 2.30 sata.
Planinarsko sklonište Vlaški grad nalazi se na malenom sedlu ispod vrha Vlaškoga grada, pod Svetim brdom na visini od 1280 metra. U blizini skloništa nalazi se izvor, dok za noćenje trebate podložak i vreću za spavanje. Također, ovo sklonište je pogodno uporište za uspone na Sveto brdo.
Novo planinarsko sklonište nalazi se u predjelu Biokova koji je poznat po šumi, a upravo ta borova šuma i fantastičan pogled na more koji se pruža iz skloništa su dodatan razlog zašto je lokacija i više nego pogođena. Mala natkrivena terasa na ovom skloništu čini se kao odlična ideja za odmor i skrivanje od sunca nakon višesatnog planinarenja, a vjerujemo da će ovo mjesto na Biokovu biti pun pogodak.
Planinarsko sklonište Bitorajka je malena drvena brvnara s blagovaonicom u prizemlju i spavaonicom za 10 osoba u potkrovlju, no može se smjestiti i više ljudi. Za noćenje je potrebno ponijeti vreću za spavanje, a sklonište je opskrbljeno vodom koja se skuplja u cisterni pokraj skloništa.