Dugotrajna tuga sada se službeno smatra poremećajem mentalnog zdravlja

Poremećaj dugotrajne tuge službeno je postao nova dijagnoza u posljednjem izdanju Dijagnostičkog i statističkog priručnika za mentalne poremećaje (DSM), katalogu psiholoških stanja koji se koristi za dijagnosticiranje stanja pacijenata te je standardna klasifikacija mentalnih poremećaja.

Američko psihološko udruženje (APA) izvijestilo je da je dijagnoza postala službena u vrijeme kad mnogi Amerikanci i dalje doživljavaju stalne katastrofe koje su uzrokovale smrt i patnju, kao što je COVID-19. Karakteriziran jakim osjećajem tuge, dugotrajni poremećaj tuge događa se kad osoba izgubi nekoga tko joj je blizak (primjerice, prijatelja ili člana obitelji) u roku od najmanje šest mjeseci za djecu i adolescente ili unutar najmanje 12 mjeseci za odrasle, kako navodi APA.

Pročitajte: Što je to siječanjska tuga, tko od nje pati i kako se nositi s njom?

Ožalošćena osoba doživljava intenzivnu čežnju ili zaokupljenost preminulom osobom i to toliko da ih njihove reakcije na gubitak zaokupljaju gotovo svaki dan barem mjesec dana. Smatra se da njihova ožalošćenost traje dulje od uobičajenog, uzrokujući nevolje ili probleme u funkcioniranju u važnim aspektima njihova života, kao što su društveni ili profesionalni. Ostali simptomi dugotrajnog poremećaja tuge uključuju poremećaj identiteta (to jest, osjećaj kao da je dio vas umro), izražen osjećaj nevjerice u smrt, izbjegavanje podsjetnika da je osoba preminula, intenzivnu emocionalnu bol, intenzivnu usamljenost te osjećaj da je život besmislen, između ostalog, prema APA-i.

“Okolnosti u kojima živimo, s više od 675.000 smrtnih slučajeva od virusa COVID-19, mogu učiniti da poremećaj dugotrajne tuge prevladava”, rekla je Vivian B. Pender, dr. med., predsjednica APA-e u priopćenju udruge o službenom poremećaju.

Pročitajte: Domaći Instagram profili za mentalno zdravlje i self-care koji olakšavaju našu svakodnevicu

Saul Levin, dr. med., MPA , izvršni direktor i medicinski direktor APA-e, u priopćenju udruge rekao je da je, pogotovo sada, dijeljenje informacija i podizanje svijesti o dugotrajnom poremećaju tuge od suštinskog značaja.

Ipak, New York Times navodi da bi nova dijagnoza mogla uzrokovati lažne pozitivne rezultate i potaknuti farmaceutske tvrtke da uvjere javnost da im je potreban medicinski tretman kako bi se nosili sa žalovanjem, kako piše shape.com.

Pročitajte: 10 načina kako zaštititi mentalno zdravlje u vremenima kad ste okruženi lošim vijestima

“Potpuno se ne slažem s tim da je tuga mentalna bolest jer kad nam netko kaže da smo poremećeni i ranjivi, više ne vjerujemo sebi i svojim emocijama.”, rekla je za publikaciju dr. Joanne Cacciatore, profesorica socijalnog rada na Državnom sveučilištu Arizona koja vodi Selah Carefarm, utočište za ožalošćene osobe.

Međutim, drugi se nadaju da će službena dijagnoza ponuditi pomoć onima koji su se zbog svojih gubitaka povukli iz društva. Iako bi neki mogli tvrditi da je tuga ključni aspekt ljudskog iskustva i da nije medicinsko stanje, ne može se poreći da je pandemija koja je u tijeku dovela do toga da su gubici i ožalošćeni naizgled prisutniji nego ikada dosad.

Dakle, na stranu službene medicinske dijagnoze, poslušajte riječi dr. Pendera: “Ako ste nedavno izgubili nekoga tko vam je blizak, vrlo je važno provjeriti kako se osjećate. Tuga je u ovim okolnostima normalna, ali ne na određenim razinama i ne svaki dan i to gotovo svaki, mjesecima. Pomoć je dostupna.”

Pročitajte: 3 stvari koje si govorite, a koje nisu dobre za vaše mentalno zdravlje

Foto: RyanKing999 iStock/Getty Images Plus via Getty Images