Zašto je ljutnja dobra za vaše zdravlje, ali i zašto nije? Evo što kažu stručnjaci

Ljutnja od barem pola sata dnevno ne samo da je korisna za vas jer oslobađa od stresa već i poboljšava kardiovaskularnu i respiratornu aktivnost, donosi Everyday Health.

Tako tvrde istraživači sa Sveučilišta u Meksiku prema čijem mišljenju biti ljutit pola sata dnevno može biti dobro za ljudsko zdravlje, a posebno za mozak.

Kad se naljutimo, postoji neurokemijski impuls koji stimulira moždane valove. Kada se živčani sustav “napreže”, ubrzavaju se otkucaji srca te disanje. Tijekom faze ljutnje dolazi do povećane proizvodnje dopamina, hormona koji stimulira mozak i proizvodi neku vrstu uzbuđenja u neuronima, ali i norepinefrina, hormona koji povećava krvni tlak i otkucaje srca.

Ljutnja je, dakle, način na koji se aktivira naš mozak kao i neki naši unutarnji organi, zbog čega nije tako loša kao što možda mislimo. Ipak, znanstvenici objašnjavaju da je u tom slučaju jako važna umjerenost te prema njihovom mišljenju u danu ne bismo smjeli biti ljutiti dulje od 30-ak minuta. U protivnom bi to moglo izazvati suprotan učinak i štetno djelovati na naše zdravlje.

Primjerice, u situacijama u kojima dolazi do ljutnje ili bilo kakvog uzbuđenja tijelo proizvodi kortizol, poznat i kao hormon stresa koji ima mnoge negativne posljedice ako se s njim pretjera. Stručnjaci upozoravaju da pridonosi bržem debljanju, slabljenju imuniteta, problemima sa spavanjem, visokom krvnom tlaku i kolesterolu.

Načini na koje ljutnja može uništiti vaše zdravlje

Ponekad ljutnja može biti dobra za vas, ako je brzo riješite i izrazite na zdrav način. Zapravo, ljutnja može pomoći nekim ljudima da razmišljaju racionalnije. Međutim, nezdrave epizode bijesa – kada ga zadržavate dulje vrijeme, okrećete prema sebi ili eksplodirate u bijesu – mogu izazvati pustoš u vašem tijelu.

Ljutnja povećava rizik od moždanog udara. Ako ste skloni ispadanju, pripazite – jedno je istraživanje pokazalo da postoji tri puta veći rizik od moždanog udara zbog krvnog ugruška u mozgu ili krvarenja unutar mozga tijekom dva sata nakon ispada bijesa. Zato je važno naučiti kako kontrolirati vlastite emocije. Isto tako, ljutnja slabi vaš imunološki sustav. Ako ste cijelo vrijeme ljuti, možda ćete se češće osjećati bolesnima. Također, problemi s ljutnjom mogu pogoršati vašu anksioznost, a ona je povezana i s depresijom.

Dakle, koliko dobrog – toliko i lošeg, a najvažniji je balans i kontrola.

Briga o emocionalnom zdravlju jednako je važna kao i briga o fizičkom tijelu. Ako vaše emocionalno zdravlje nije u ravnoteži, može doći do niza problema. Međutim, kad se osjećate dobro u sebi, puno vam je lakše nositi se s malim životnim usponima i padovima, kao i s većim događajima, poput razvoda ili smrti.

Foto: PeopleImages iStock/Getty Images Plus via Getty Images