Ovako je izgledao susret stručnjaka koji oblikuju našu sutrašnjicu
Prošloga tjedna Zagreb je bio središte poslovne izvrsnosti i inovacija.Konferencija ChalLEANge 2024 powered by OTP, organizirana pod vodstvom C...
Predviđa se da će do 2025. godine digitalni otpad postati jedan od najvećih zagađivača
Ako još niste čuli za pojam digitalni otpad, krajnje je vrijeme da se o njemu informirate. Nova vrsta otpada koja prijeti baš svima u sljedećih bi nekoliko godina mogla postati veliki globalni problem pa je upravo zato krajnje vrijeme da neke stvari poduzmete na vrijeme. Vjerujemo da mnogi o ovome ni ne razmišljaju, a sigurni smo da bi se svatko u tome mogao pronaći. A ono najbitnije, nešto i poduzeti da se količina otpada koju stvaramo na ovakav način smanji.
Dan 18. ožujka ove godine u znaku je čišćenja digitalnog otpada i to je već sada prva prilika da napravite nešto dobro za okoliš, ali i za sebe.
A upravo na to upozorava Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce. Svoje stručno mišljenje oko ovog problema dala je njihova stručna suradnica Sunca, Maja Golem, a originalan sadržaj ovog teksta, kao i brojne druge edukativne članke ove tematike možete pronaći na njihovim službenim stranicama.
Digitalni otpad (eng. digital waste) novi je pojam kojim se definira okolišna posljedica lošeg upravljanja digitalnim podacima. Drugim riječima, digitalni otpad podatkovni je otpad koji nastaje pohranjivanjem velikog broja informacija u digitalnom (online) obliku. Ako vam je sve ovo još uvijek nejasno, laički govoreći, to je sve ono što koristimo ili uploadamo na internetu bez prevelike svrhe: nepotrebni mailovi, bezbroj aplikacija koje čekaju svoj trenutak ili 35 fotografija zalaska sunca od kojih je deset mutnih, a 20 identičnih. Kako bismo shvatili način na koji digitalni otpad uopće može utjecati na okoliš, za početak moramo razumjeti što je to uopće internet.
Većina nas svakodnevno koristi razne gadgete te vješto barata online svijetom i novim trendovima. Ipak, kad bi nas netko posjeo i upitao kako naša online stvarnost doista radi, vjerojatno bismo se dobro namučili u pronalasku potpunih odgovora, kao primjerice na pitanje: “Kako internet funkcionira?”
Vjerojatno svi znamo da je internet sustav računalnih mreža. Ono što nam je manje poznato jest kako se internet oslanja na fizičke servere u podatkovnim središtima diljem svijeta. Ta su središta povezana s više od pola milijuna kablova koji prolaze kroz oceane, prekidačima i ruterima koji trebaju energiju koja će ih pokretati, i tad u priču ulaze fosilna goriva. Što vodi do sljedećeg zaključka – svaka aktivnost na internetu povećava ugljični pritisak na planet, kako ističe Maja Golem.
Sve većom digitalizacijom povećava se količina korištenih podataka i predviđa se da će do 2025. godine digitalni otpad postati jedan od najvećih zagađivača. Zelena “čistka” donosi podatke kako internet i njegovi povezani sustavi proizvedu čak 900 milijuna CO2 godišnje. Samo 20 e-poruka dnevno jednake su prosječno 1000 km prijeđenih automobilom, a jedno Google pretraživanje zahtijeva energije kao gorenje žarulje od 60 W 17 sekundi. Ipak, ako uzmemo u obzir činjenicu kako se 90 % online podataka nakon tri mjeseca nikad više ne koristi, možemo zaključiti kako postoji način na koji možemo drastično smanjiti utjecaj ovog novog i modernog problema.
Ovo proljeće, uz standardno čišćenje svog životnog prostora, očistite i svoje laptope i pametne telefone. Obrišite sav nepotreban sadržaj: ponavljajuće i mutne fotografije i datoteke, aplikacije koje niste dugo koristili ili prerijetko koristite. Također, isključite sve nepotrebne notifikacije za čisti uređaj, ali i čistu glavu.
Da biste se spasili od gubljenja nekoliko sati (a možda i dana) za sortiranje svih datoteka, fotografija i videozapisa u budućnosti, potrudite se na vrijeme izbrisati sve što vam je suvišno odmah po stvaranju ili prebacivanju sadržaja.
Ako ste od onih koji imaju i nekoliko računa za e-poštu, a većina ih je napunjena tisućama nikad otvorenih e-poruka, vrijeme je za promjene.
Obrišite račune koji su “groblje” akcija, ponuda, newslettera i drugih oblika digitalnog otpada koje vam neće nikad koristiti i ostavite funkcionalnim, po mogućnosti, samo jedan račun kojim ćete se odjaviti od svih spamova koji vam ne služe. Također, suzdržite se od slanja kratkih i nepotrebnih e-poruka kao što su: primljeno i hvala.
Pri pretraživanju pojmova pokušajte biti što usmjereniji i konkretniji da biste smanjili broj potrebnih googlanja. Također, pretraživanja koja više ne koristite zatvorite, pogotovo na pametnim telefonima na kojima se često zna nakupiti dosta nekorištenih tabova. Dodatno, istražite takozvane eco-friendly tražilice.
Pročitajte: Četiri vještine koje su neizbježne u poslovnom svijetu
Foto: Pexels