“Sasvim iskreno” je novi podcast dviju terapeutkinja o stvarima koje nas sve ponekad muče
Novi podcast Sasvim iskreno, koji su pokrenule dvije uspješne terapeutkinje s dugogodišnjim iskustvom – Dubravka Fazlić i Teodora Delić, mjesto je ...
Ako pratite domaću gastro scenu, vjerojatno vam je itekako poznato ime Janja Benić, koja stoji iza bloga i profila Janjolinka.
Već nekoliko godina ona upravo tamo dijeli svoju ljubav prema kuhanju, slasticama i novim receptima. Osim toga, voli fotografirati hranu, organizira radionice, a upravo one krafne o kojima se dugo pričalo njezinih su ruku djelo.
Da je njezin trud prepoznat i šire dokazuje i to što je upravo danas možete gledati u novoj dokumentarnoj seriji Ideja Uspona koja gledatelje uranja u živote iznimnih pojedinaca diljem manje poznatih regija Hrvatske. Kroz prvu sezonu prikazuju se pitoreskni krajevi Podravine, Hrvatskog zagorja, Istre i Slavonije, gdje se protagonisti nalaze daleko od užurbanih urbanih središta.
Seriju možete od 22. svibnja pratiti na HRT-u, a druga epizoda na redu je u ponedjeljak (danas) 29. svibnja. Redatelj Filip Filković Philatz već nam je imao prilike otkriti puno toga, kao i protagonisti serije Daria i Mario iz Hiking Croatia.
Tom prilikom popričali smo s Janjom i osim pitanja odakle se rodila njezina ljubav prema kuhanju, otkrila nam je i kako bira namirnice, gdje živi, kako gleda na svoj poslovni put, ali i za naše čitateljice pripremila je recept za izvrsne sourdough galette s jagodama.
Pročitajte: Pastry chefica Tea Mamut otkrila nam je kako se hrani i gdje najčešće kupuje namirnice
Ljubav je to koja je samo rasla kroz godine kao i moje samopouzdanje u pripremi hrane. Hrana je u kulturi naše obitelji uvijek bila bitan segment, ali i iskustvo života u Londonu te dostupnost puno različitih kuhinja i namirnica utjecalo je na moj doživljaj hrane. Hrana je i jedno gotovo neiscrpno područje oko kojeg uvijek možete puno učiti i ima velik doprinos svakoj životnoj situaciji u kojoj je dobro nešto i “prigristi”. Bitno utječe na zdravlje, zadovoljstvo i samo uzbuđenje onih koji će probati nešto novo i ukusno te je taj lijepi kontekst čini posebnim dijelom naših života.
Uvijek imam problem s odgovorom na ovo pitanje iako se često pojavljuje. Mislim da ako imate priliku jesti kvalitetne namirnice, ukusno pripremljene, lijepo začinjene u dobrim i kreativnim kombinacijama, s pažnjom i ljubavlju kakvu zaslužuju, svako jelo će vam biti jako fino. Tada je i teško reći koje vam je najdraže jer to ovisi o raspoloženju, sezoni itd. Volim jesti gotovo sve, ali posebno cijenim svako malo kompleksnije jelo, dobru kombinaciju namirnica i začina. Fina salata ili prilog prije će me razveseliti od nekog standardnog mesa ili ribe.
Kada ste puno u temi hrane, stalno nešto radite, uživate u otkrivanju nečega novog, imate i puno prijateljica koje se bave istim, pa je onda to značajno jednostavnije i lakše. Zapravo, možda i inspiraciju najviše crpim od prijateljica koje nešto pripreme za zajednička druženja ili imaju neku preporuku. Kad je riječ o sadržaju za klijente, onda je tu nešto više promišljanja koje ovisi i o namirnicama koje klijent želi promovirati, stilu koji želi i slično. Uglavnom, od puno fokusa u jednoj temi, kao što je za mene hrana, dolazi i puno inspiracije.
S obzirom na to da živimo u Stubičkim Toplicama, imamo priliku puno više kupovati domaće namirnice iz lokalnog uzgoja, ali i uzgajati svoje u našem vrtu, čemu se uvijek veselimo. Svakako preferiram sezonske namirnice, jedemo puno salate u raznim kombinacijama i kao prilog i kao konkretno jelo. Volim i iskoristiti cijele namirnice kad god je to moguće kako bi se smanjila količina BIO otpada.
Jako mi je drago da sam imala priliku sudjelovati u ovom projektu. Ova dokumentarna serija prikazuje pojedince koji su svojim inovativnim idejama značajno utjecali ili su potaknuli jedinstvene projekte u svojim regijama. Užitak je bio ugostiti cijeli tim i autora projekta Filipa, s kojima je bilo lijepo surađivati i malo “zagrepsti” po nekim vlastitim pretpostavkama oko vlastitog života i posla. Snimanje je proteklo super jer je cijela produkcija super, znaju što žele dobiti, trude se, i kad misliš da je već “previše” snimanja, imaju snage za još neki kadar u kojem ćete primjerice loviti zalazak sunca. Najnapetiji dio bilo je stanje našeg interijera jer smo tek noć prije snimanja dobili radne plohe za kuhinju i stol budući da smo bili u renovaciji kuće.
Meni se sviđa to što se prikazuju neuobičajene priče i ljudi koji rade poslove koji su na neki način “dio njih samih”, otvara neku perspektivu gledatelju i vodi ih u vizualno lijepu priču u različite krajeve Hrvatske. S obzirom na dinamiku epizode, lijepe kadrove, opuštajuću atmosferu, mislim da je i dobra za inspiraciju svima koji su na tragu sličnih životnih odluka ili za one koji se žele opustiti i upoznati neke nove ljude, barem ovako preko ekrana.
Živim u Stubičkim Toplicama. Kupili smo kuću krajem 2021. i tu se preselili. Tako sam se nakon Londona i Zagreba vratila u svoj kraj jer sam tu rođena i odrasla. Mužu se također svidjelo to što možemo živjeti okruženi zelenilom, a opet smo dovoljno blizu Zagreba. Čak mi i poslovna strana bolje odgovara budući da u svojoj kući organiziram sourdough experience radionice pa volim reći da posao “dolazi” k meni u Stubake. Svakako nam je lijepa promjena biti u manjem mjestu s puno zelenila, vrtom, ptičicama. Naravno, velik utjecaj ima i kontekst naših poslova budući da oboje radimo dosta vremena od kuće te smo fleksibilni s većinom obveza i odlazaka u Zagreb ili kod klijenata.
Ne razmišljam puno o tome budući da se taj poslovni put događa uz puno strpljenja i truda, ali mogu istaknuti da sam uz krafne najviše ponosna na svoju ustrajnost oko rada sa sourdough tijestom. Kroz radionice se događa jedna potpuno drukčija i lijepa interakcija s polaznicima, a manje je poznato da dosta radim i s restoranima kako bi u svoju ponudu uvrstili sourdough proizvode. Veseli me svaki utjecaj i pomak “nabolje” u tom smislu.
Karijerno sam stvarno radila puno toga; otišla sam u London raditi kao au-pair, a provela sam tamo pet godina na raznim poslovima, od asistentice na snimanju dokumentarca o Alanu Mooreu, osobne asistentice vrlo uspješne odvjetnice do povremenog rada u hrvatskoj ambasadi. Nakon povratka u Zagreb i sedam godina provedenih u velikoj IT tvrtki, odlučila sam se vratiti velikoj ljubavi, a to je hrana.
View this post on Instagram
View this post on Instagram
Trebat će vam oko 100 g hladnog startera (u tijesto za galette možete staviti i stariji starter (ako vam je ostalo otprije) koji je stajao dva-tri dana u hladnjaku)
25 g startera
50 g vode
50 g brašna kojim hranite starter (idealno da bude od pšeničnog brašna)
Kad se starter udvostruči u opsegu na sobnoj temperaturi, prebacite ga u hladnjak. Navečer možete zamijesiti tijesto.
Za tijesto
200 g brašna tip 550 ili 210 g bijelog pirovog brašna
5 g soli (1 žličica)
10 g šećera (1 žlica)
150 g hladnog maslaca
100 g hladnog startera
2 žlice jabučnog octa
2 žlice hladne vode
Za nadjev
oko 500 g očišćenog voća (jagode, borovnice, breskve, marelice… što god se može peći)
1 žlica limunovog soka
3 žlice tapioka škroba ili gustina
50 g šećera
1 jaje (za premazati tijesto)
smeđi šećer za posipati tijesto (Demerara)
U veću zdjelu stavite brašno, sol i šećer pa dodajte maslac narezan na kockice. Izmrvite sve zajedno rukama ili u food procesoru. Potom dodajte hladni starter, jabučni ocat i hladnu vodu. Sve izmiješajte ili miksajte u mikseru pomoću paddle (list) nastavka.
Nemojte predugo miksati nego dovršite tijesto na radnoj plohi uz dodatak malo brašna samo kako bi se sve skupilo u kuglu. Spljoštite tijesto u disk i zamotajte u prozirnu foliju te ga spremite u hladnjak – idealno preko noći. Drugi dan izvadite tijesto iz hladnjaka, ostavite ga na sobnoj temperaturi da se kratko temperira. Tako ćete ga lakše razvaljati.
Pobrašnite površinu i razvaljajte tijesto u promjer cca 36 cm te odrežite rubove (tijesto mora biti kružnog oblika). Stavite tako razvaljano tijesto na papir za pečenje pa u hladnjak. Za to vrijeme pripremite voće. Narežite jagode na četvrtine (ili pripremite drugo voće) i stavite u zdjelu. Dodajte limun, šećer i gustin/tapioku.
Sve pomiješajte pa stavite na sredinu tijesta, ostavite si oko 5-6 cm ruba tijesta prazno da biste mogli preklopiti tijesto preko voća. Stavite galette na barem posla sata u hladnjak da se stegnu. Kad su spremne za pečenje, uključite pećnicu na 200 °C-205 °C, umutite jaje kojim ćete premazati rub galetta silikonskom metlicom pa posipajte smeđim Demerara šećerom. Galette se peku 30-40 minuta (ovisno o jačini pećnice), tijesto mora dobiti lijepu zlatno-smeđu boju, a voće mora imati mjehuriće od voćnih sokova.
Foto: PR, Instagram, Privatna arhiva