Osjetljivost crijeva na određenu hranu može povećati rizik od kardiovaskularnih bolesti

Može li osjetljivost na hranu povećati rizik od kardiovaskularnih bolesti?

Nedavna istraživanja u “Journal of Allergy and Clinical Immunology” to sugeriraju.

Pojedinci s osjetljivošću poput intolerancije na laktozu na kravlje mlijeko mogu se suočiti s povećanim rizikom od kardiovaskularnih bolesti, prema studiji.

Kako alergija na kravlje mlijeko i osjetljivost na kravlje mlijeko mogu postati rizik za kardiovaskularne bolesti? Kad naše tjelesne stanice naiđu na alergene u kravljem mlijeku, specifični proteini djeluju kao alergeni, pokrećući imunološki odgovor i stvaranje antitijela poznatih kao IgE.

Stanice koje upravljaju ovom imunološkom reakcijom slične su onima u srcu, što potencijalno dovodi do stvaranja plakova i taloženja kolesterola. Ovaj proces može učiniti plak nestabilnim, povećavajući rizik od srčanog udara.

Koja je razlika između osjetljivosti na hranu i alergije na hranu?

Osjetljivost na hranu javlja se kad osoba razvije imunološku reakciju kao odgovor na izlaganje određenom alergenu.

Ovaj imunološki odgovor dovodi do stvaranja protutijela, ali ne proizvodi nikakve vidljive simptome, što rezultira onim što je poznato kao osjetljivost na hranu.

S druge strane, kad stvaranje antitijela dovede do aktualnih simptoma kao što su bolovi u trbuhu, povraćanje ili proljev, to se kategorizira kao alergija na hranu. Primjerice, osobe osjetljive na gluten mogu izbjegavati proizvode od pšenice. Ako osoba koja konzumira pšenične proizvode razvije samo imunološka protutijela bez ikakvih simptoma, to se smatra osjetljivošću na hranu.

Međutim, ako ista osoba odmah razvije želučane simptome nakon konzumacije ovih pšeničnih proizvoda, to se klasificira kao alergija.

Pročitajte: Ovi niskokalorični recepti za doručak pomažu kod mršavljenja 

Foto: DragonImages iStock/Getty Images Plus via Getty Images